Pojedini mediji skloni dezinformisanju izvještavajući o takvim skupovima, tvrde da neonacisti imaju podršku policije.
Tako portal srpska24.me u tekstu “EU-SKEPTICIZAM: Neonacisti u Njemačkoj marširaju, policija ih štiti (arhivirano) navodi sledeće:
“U Nemačkoj se ponovo pokazalo duboko licemerje zapadnog „antifašizma”. Na 81. godišnjicu bombardovanja Drezdena 1945. godine, oko 1.400 do 2.000 neonacista uspelo je da organizuje „marš žalosti” kroz centar grada. Dok su protivdemonstranti (procenjeno 3.000 do 5.000) blokirali ulice i pokušavali da spreče marš, policija je s ogromnim snagama od preko 2.200 pripadnika, vodenim topovima i biber-sprejom zaštitila neonaciste omogućila im da prođu, umesto da zabrani okupljanje revizionista koji relativizuju nacističke zločine. … Ovaj događaj je savršen primer kako Zapad koristi duple standarde, neonacisti dobijaju slobodu da marširaju i šire mržnju, dok se svaki otpor tome guši represijom”.
Kao “dokaz” za ove tvrdnje, pomenuti portal koristi fotografiju na kojoj se vidi grupa ljudi sa zastavama sa nacističkim simbolima.
Slika iz 2012.godine.
Međutim, slika kojom se ilustruje tekst je iz 2012.godine i prikazuje marš koji je tada organizovan povodom godišnjice bombardovanja grada, a korišćena je u reportaži o rastu neonacističkih aktivnosti u Njemačkoj.
Istorija tih marševa pokazuje da su događaji privlačili stotine do hiljade učesnika, ali su istovremeno bili ograničeni masovnim kontra-demonstracijama građana.
Mirni ljudski lanci i drugi oblici protesta često su uspijevali da omoguće samo djelimično odvijanje marševa i značajno smanje broj učesnika, pokazujući da javnost aktivno reaguje protiv ekstremizma. Policija je u tim situacijama djelovala u funkciji obezbjeđenja javnog reda i razdvajanja suprotstavljenih strana, a ne kao zaštitnik bilo koje ideologije.
Tako je bilo i u februaru ove godine kada je, kako prenose mediji, značajan broj policajaca obezbjeđivao skup, a došlo je do kratkog sukoba kontrademonstranata sa policijom.
Zakonska odreba u njemačkom zakonodavstvu, takođe demantuju tvrdnje o „zaštiti“ neonacista. Prema krivičnom zakoniku Njemačke, javni prikaz nacističkih simbola i pozdrava je krivično djelo, dok se negiranje ili umanjivanje Holokausta smatra govorom mržnje i podliježe krivičnom gonjenju.
Organizacije koje djeluju antiustavno mogu biti zabranjene i stavljene pod nadzor, što znači da sistem ima jake mehanizme za sankcionisanje ekstremizma.
Imajući u vidu da narativ o „štićenim neonacistima“ nije zasnovan na trenutnim događajima ili pravnom okviru u Njemačkoj, već na starim fotografijama i selektivnom izvještavanju, ovaj tekst ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.