Portal Logično prenosi (arhivirano) da Austrija teži drugačijem političkom kursu, te da više ne želi da bude neutralna, već da postane NATO članica.
“Austrija ne želi više biti neutralna – “Želimo u NATO”, piše u naslovnoj konstrukciji pomenutog portala.
Tekst objavljen na portalu Logično zasniva se na intervjuu koji je austrijska ministarka za evropska i međunarodna pitanja dala za austrijski medij Welt krajem jula.
Šta je tačno rekla ministarka?
Austrijska ministarka, Beate Meinl-Reisinger je rekla (arhivirano) da je otvorena za debatu o mogućnosti pridruživanja NATO-u.
Ona je izjavila da “neutralnost sama po sebi više ne garantuje nacionalnu bezbjednost“ i da „Austrija mora ulagati u sopstvene odbrambene kapacitete i partnerstva“ zbog promijenjene bezbjednosne situacije u Evropi.
Međutim, austrijska ministarka za evropska i međunarodna pitanja jasno je izrazila i da taj stav nema podršku austrijske javnosti, niti političke većine koja o takvim pitanjima odlučuje u parlamentu.
“Jasno je da nas neutralnost sama po sebi ne štiti. Ono što Austriju štiti, s obzirom na sve nesigurniju bezbjednosnu situaciju u svijetu i sve agresivnije ponašanje Rusije, jesu ulaganja u sopstvenu odbrambenu sposobnost, ali i u partnerstva. U principu sam veoma otvorena za vođenje javne debate o budućnosti Austrije kada je riječ o bezbjednosnoj i odbrambenoj politici. Iako trenutno ne postoji većinska podrška u parlamentu, niti u javnosti za ulazak u NATO, takva debata i dalje može biti veoma korisna”, izjavila je za austrijski Welt.
Ovo je dijelom i navedeno u tekstu portala Logično.
Dakle, ministarka za evropska i međunarodna pitanja Austrije ne traži hitno ukidanje neutralnosti, niti je eksplicitno izjavila da Austrija “želi u NATO.“
Ona jasno ističe da je to pitanje predstavlja temu za potencijalnu diskusiju, što svakako nije, kako netačno u naslovu portal Logično tvrdi, odluka o promjeni spoljne politike Austrije.
Neutralnost Austrije je i dalje dio njenog ustavnog uređenja.
Šta je potrebno za izmjenu ustavne odredbe o neutralnosti Austije?
Ustavna procedura za izmjene Ustava Republike Austrije, u ovom slučaju promjenu političkog kursa Austrije, podrazumijeva (arhivirano) da inicijativu mogu pokrenuti savezna vlada, jedan od domova parlamenta (Nacionalni savjet ili Savezno vijeće) ili dovoljan broj poslanika.
Za izmjene Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. Ustav Republike Austrije propisuje da za promjenu ključnih ustavnih odredbi, uključujući neutralnost, mora glasati najmanje dvije trećine svih poslanika Nacionalnog savjeta, Nationalrat, odnosno donjeg doma austrijskog parlamenta.
A ukoliko jedna trećina poslanika Nacionalnog savjeta to zatraži ili ukoliko se procijeni da je izmjena “osnovne” ustavne odredbe u pitanju, može biti raspisan i obavezan referendum o izmjeni Ustava.
I konačno, nakon što parlament usvoji izmjene i, ukoliko je potrebno, prođe referendum, zakon o promjeni Ustava potpisuje predsjednik Republike, čime izmjena stupa na snagu.
Ipak, činjenica je da u Austriji nije pokrenuta šira rasprava o neutralnosti te države, a da pretenzije o članstvu u NATO savezu (još uvijek) ne oslikavaju volju većine. Objavu portala Logično ocjenjujemo ocjenom klikbejt zbog činjenice da naslovnom konstrukcijom dovode u zabludu čitaoce.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
Takođe ova objava dobija i ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.