Sukob zbog džeparenja, a ne zbog nenošenja maske

1918

Jedan od trendova na društvenim mrežama je objavljivanje snimaka postupanja policije ili bilo kakvog obezbjeđenja prema građanima uz tvrdnje da se oni hapse i tuku jer ne nose maske.

Recept je jednostavan – na internetu se nađe pogodan video hapšenja i prosto se “nalijepi” tvrdnja da se ta osoba hapsi ili tuče jer ne nosi masku. Takav primjer imali smo sa objavama o hapšenju žene u Australiji koja je zapravo privedena jer je napala policajku.

Ovoga puta snimak nam stiže iz Barselone. Na njemu se vide pripadnici obezbjeđenja na jednoj od stanica metroa kako uz pomoć policijskog psa savladavaju muškarca.

“Čovek bez maske – – — gledajte kakav tretman ima čovek bez maske!!!!! Strašno za gledati!!!!”, kaže se u opisu videa.

Naravno, realnost je drugačija.

Zapravo se radi o džeparošu koji je, kako je to objavilo više španskih medija, pri tom, bio i nasilan.

“Neprijateljski stav osumnjičenog, koji nije oklijevao da se sukobi sa osobljem kada su otkrivene njegove nezakonite aktivnosti, natjerao je obezbjeđenje da upotrijebe psa”, piše La Vangardija.

Portparol opštinskih službi u Barseloni (B:SM) potvrdio je za AFP da su informacije La Vangardije tačne.

“Ovo je slučaj krađe korisnika stanice i napora pripadnika obezbjeđenja da osumnjičenog zadrže do dolaska Gradske straže Barselone da se pobrine o njemu. To nema nikakve veze sa upotrebom maske u javnim prostorima već sa sigurnošću i zaštitom ljudi koji koriste autobusku stanicu,” potvrdilo je odeljenje za štampu B:SM-a u mejlu za AFP 20. aprila 2021.

Vijest da se radi o džeparošu koji se sukobio sa obezbjeđenjem objavili su i  20minutos, Metropolia bierta.

Svakako, opravdano je ispitivati da li je obezbjeđenje postupalo u skladu sa ovlašćenjima, ali nema sumnje da se radi o lažnoj vijesti.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Viralne objave: Lažna vijest