Dezinformacija

Targetiranje i manipulisanje: Studentkinju na blokadama nije tukla “policajka iz Crne Gore”

To što imate isto ime i prezime kao neka osoba koja je recimo osumnjičena da je počinila određeni prestup, učestvovala u nekim zloupotrebama ili se jednostavno našla “sa one strane” zakona sasvim sigurno će vas dovesti u neprijatnost. Zatim će, opravdano, krenuti i potreba da se pravdate, govorite da ste stariji ili mlađi u odnosu na osumnjičenog/osumnjičenu, saopštavate ime svojih roditelja i ostale detalje iz svog privatnog života sa jednim ciljem – da saopštite javnosti “ljudi, nisam ja”.

foto: ilustracija

Nijesu u pitanju izuzeci, već je postalo pravilo da pojedini mediji i neodgovorni pojedinci olako saopštavaju identitet osoba osumnjičenih da su učestvovali u tučama, nesrećama, ali i ubistvima, nerijetko objavljuju i pogrešne fotografije, a ispaštaju oni koji nemaju apsolutno nikakve veze sa tim događajima. 

Tome smo svjedočili nedavno, kada je Cetinjanka Jelena Radonjić morala javno da reaguje i saopšti da nema nikakve veze sa događajem koji se dogodio ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, u kojem su povrijeđene dvije osobe. Radonjić je prethodno doživjela linč na društvenim mrežama, samo zato što se zove i preziva isto kao i žena osumnjičena da je automobilom povrijedila dvije osobe. 

Sličan primjer nam stiže iz regiona, a targetirana je osoba iz Crne Gore. 

Krenimo od objava na društvenim mrežama, tako se recimo u jednoj objavi na Fejsbuku (arhivirano) koja je podijeljena skoro 300 puta, ima više od 870 reakcija i preko 300 komentara, između ostalog, navodi se sljedeće:

“Ko je policajka koja je tuklu studentkinju: Hapšena 2021. zbog pronevere od milion evra

Tanja Drobnjak, zamenica načelnika odeljenja za opremanje i kontrolu rada u JZO, iživljavala se nad studentkinjom FDU ispred Pravnog fakulteta. A sve prilikom masovnog prebijanja i hapšenja od strane policije… 

Malo je poznato da je Tanja Drobnjak, rođena Beranka, hapšena 3. marta 2021. godine, kako je javila agencija Beta, kao pripadnica MUP, zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja i nesavestan rad, potvrdila je Uprava policije Crne Gore.

Za nesavestan rad osumnjičeni su zbog tendera za elektronski nadzor državne granice, gde je otkrivena pronevera više od milion evra iz donacije Evropske unije”. 

Tvrdnju prati fotografija/printscreen nastala od videa koji je objavljen na mrežama i u regionalnim medijima (arhivirano), a koji prikazuje incident sa studentkinjom ispred Pravnog fakulteta u Beogradu prilikom intervencije policije zbog blokade saobraćaja. Na snimku se vidi kako nekoliko osoba, za koje se srpski mediji tvrde da su policajci u civilu, guraju i čupaju za kosu jednu žensku osobu.  

Među policajcima se našla i jedna ženska osoba, za koju je advokat Božo Prelević u gostovanju u emisiji “Dan uživo” koja je emitovana na N1 televiziji kazao da se radi o “policijskom službeniku koja se zove Mila Drobnjak”, kao i da je iz Crne Gore saznao da je riječ o osobi koja je “tamo optužena za ozbiljne pronevjere oko nabavke kamera u Crnoj Gori, ali i oko uništavanja dokaznog materijala neregularnosti izbora u crnoj Gori”. 

U tekstu na portalu N1 (arhivirano), koji je objavljen nakon gostovanja Prelevića, gdje su prenijete njegove riječi navodi se da je advokat kazao da je riječ o “policajki Tanji Drobnjak”, iako se na snimku jasno čuje da je Prelević rekao – Mila Drobnjak. 

Pisanje N1, prenijeli su brojni mediji poput Nedeljnika (arhivirano), Glasa Javnosti (arhivirano), Antena M (arhivirano)… 

Povodom izjava advokata Prelevića danas se oglasila se Tatjana Drobnjak, koja je zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, koja je kazala da je advokat iznio neprovjerene i neistinite informacije, koje dovode do narušavanja njenog ugleda časti i ličnog dostojanstva. 

“Ja, Tatjana Drobnjak, rođena 1959. godine u Podgorici, zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, obraćam se javnosti povodom teksta i video snimka objavljenih na portalu N1, a u vezi sa gostovanjem advokata Boža Prelevića na televiziji N1, u kojem je pomenuta mlada policijska službenica Mila Drobnjak, dok se moje ime – Tatjana Drobnjak (u tekstu: Tanja Drobnjak) – stavlja u potpuno neosnovan i negativan kontekst”, kazala je Drobnjak u reagovanju dostavljenom medijima (arhvirano).

Dodala je da za nju “kao ženu od 65 godina, koja je cijeli svoj radni vijek posvetila službi i institucijama države Crne Gore, ovakav način tretmana u javnom prostoru, bez ijednog dokaza ili osnova predstavlja šok, uznemirenost i duboko ličnu povredu”. 

Da nije riječ o zaposlenoj u MUP-u Crne Gore jasno je ukoliko se detaljnije pogleda fotografija ili snimak, jer je nedvosmisleno da je na snimku prikazana znatno mlađa ženska osoba. 

Raskrinkavanje je ovim povodom uputilo pitanja Upravi policije, a odgovori će, ukoliko budu dostavljeni, naknadno biti integrisani u tekstu. 

Zbog objektivnosti važno je naglasiti da je većina medija: N1 (arhivirano), Nedeljnik (arhivirano), Antena M (arhivirano) objavila reagovanje Drobnjak, međutim jasno je da je prvobitna izjava imala puno veći odjek u javnosti, a u krajnjem navela konzumente medijskog sadržaja i korisnike društvenih mreža na potpuno pogrešan zaključak. 

 

Srpsko tužilaštvo utvrđuje činjenice o snimku 

Da je riječ o zamjenici načelnika Jedinice za zaštitu ličnosti i objekata u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, Tanji Drobnjak, saopšteno (arhivirano) je iz inicijative “Kreni promeni”, koji su zbog ovog slučaja podnijeli krivičnu prijavu protiv pomenute policajke. 

Povodom ovog slučaja istragu je pokrenulo i nadležno tužilaštvo, iz kojeg nije saopšteno ko su učesnici incidenta. 

Ni iz Uprave policije Srbije nije zvanično saopšten identitet učesnika incidenta. 

Jasno je da se, iako još uvijek čekamo zvanične informacije, ne radi o Tatjani Drobnjak iz Crne Gore, osobi za koju je osim imena dat i kontekst koji je identifikuje. 

Medijske i objave na društvenim mrežama u kojima se tvrdi da je u incidentima policije i studenata u Beogradu učestvovala Tatjana Drobnjak, zaposlena u MUP-u Crne Gore, ocjenjujemo kao dezinformaciju, jer činjenice ukazuju da nije u pitanju ista osoba, uprkos tome što ima isto ime i prezime kao i osumnjičena za zlostavljanje studenata u Srbiji. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.