Dezinformacija

“Uvoz muslimana”: Studentski program EU iskorišćen za islamofobne narative

Već duže vrijeme različite vrste dezinformacija i lažnih vijesti koriste se kao sredstvo za oblikovanje antimigrantskih, a posebno islamofobičnih narativa, šireći strah i netrpeljivost prema određenim društvenim grupama.

foto: pixabay

Riječ je o dezinformacijama koje se šire dominantno putem društvenih mrežama, o čemu smo pisali u više navrata, a posljednjih dana viralne su informacije o tome kako Evropskoj uniji prijeti novi “priliv mladih muslimana sa Bliskog istoka”.

“EU planira veliki uvoz: Sedam milijuna mladih muslimana”, piše između ostalog u objavama na Fejsbuku (1,2,3,4,5) (arhivirano:1,2)

Ove i slične tvrdnje potiču sa portala Epoha.hr (arhivirano) koji je objavio tekst naslovljen: 
 

“EU planira novi veliki uvoz od sedam milijuna mladih migranata s Bliskog Istoka” 

 
U tekstu se navodi sljedeće: 

“Središnji odbor EU (ECC) pod vodstvom Ursule von der Leyen planira sljedeći čin u velikoj razmjeni stanovništva. Do 42 milijarde eura bit će potrošeno, između ostalog, na proširenje programa Erasmus kako bi se u Europu privuklo do sedam milijuna “studenata” iz mediteranske regije i Afrike. Ono što se prikriva kao obrazovna inicijativa postat će još jedan kanal za invaziju na Europu iz kulturno stranih zemalja”.

 

Osim što su ove tvrdnje krajnje diskriminišuće i usmjerene na izopštavanje ljudi sa Bliskog istoka, one su i netačne.

Prije svega, u objavi se navodi da tzv. Središnji odbor EU vodi demografsku politiku. Međutim, takva institucija ne postoji u strukturi EU, što je jasno iz pregleda stvarnih institucija. Politika EU zasniva se na radu tri glavne institucije EU: Evropski parlament, Evropski savjet i Evropska komisija. 

Ono što se pokušava predstaviti kao “invazija muslimana na Evropu” je zapravo studijski program Evropske komisije u okviru nove strategije za jačanje odnosa EU-a s partnerima s južnog Sredozemlja koji nosi naziv “Pakt za Sredozemlje”.

Šta je “Pakt za Sredozemlje”?

Ovo je stvarna inicijativa EU, usvojena 16. oktobra 2025. (arhivirano) 

To je, kako se navodi u dokumentu, novi strateški okvir koji je predložila Evropska unija (EU) radi jačanja saradnje sa partnerima iz južnog Mediterana i izgradnje integrisanijeg, stabilnijeg i prosperitetnijeg Zajedničkog Mediteranskog prostora.  

“Pokrenut na 30. godišnjicu Barselonske deklaracije iz 1995. godine, ovaj Pakt je predstavljen kao „ambiciozna promjena paradigme“ u euromediteranskim odnosima – kretanje ka dubljoj integraciji zasnovanoj na zajedničkoj odgovornosti, kokreaciji i zajedničkoj odgovornosti. Pakt postavlja sveobuhvatnu agendu kroz tri međusobno povezana stuba, svaki sa praktičnim inicijativama: ljudi; održive i integrisane ekonomije; i bezbjednost, pripremljenost i upravljanje migracijama”, navodi se u dokumentu.  

Pakt se, kako je navedeno dokumentima EK,  oslanja na postojeće fondove (NDICI Global Europe) do kraja 2027. 

Program je zvanično predstavljen u novembru, saopšteno je da se njime otvara novo poglavlje u saradnji država članica EU-a i njenih susjeda na južnoj obali Sredozemnog mora.

“Pakt se temelji na načelima suodgovornosti, zajedničkog stvaranja i zajedničke odgovornosti. U njemu se primjenjuje praktičan pristup utemeljen na konkretnim inicijativama koje će donijeti dodanu vrijednost građanima i državama na svim obalama Sredozemnog mora. Cilj je stvoriti obostrane koristi -od proizvodnje čiste energije do poticanja privatnih ulaganja. To će se postići mobilizacijom regionalnih projekata kojima se stvaraju prilike za građane i poduzeća, s posebnim naglaskom na mladima, ženama i malim preduzetnicima”, saopšteno  je na predstavljanju ovog programa (arhivirano) sredinom novembra ove godine. 

“Pakt za Sredozemlje” počiva na tri međusobno povezana tematska stuba. 

To su:  

-Ljudi kao pokretači promjena, veza i inovacija,  

– Snažnija, održivija i integriranija gospodarstva i  

– Sigurnost, pripravnost i upravljanje migracijama.

Koliko novca je EU opredijelila za obrazovne politike?

Evropska unija kroz svoje inicijative često podržava studente iz raznih djelova svijeta. Najpoznatiji program Erasmus, omogućio je hiljadama mladih ljudi da studiraju van svojih zemalja, a upravo novac opredijeljen u ove svrhe poslužio je za dezinformisanje o velikom prilivu “mladih musslimana” u zemlje EU.

U okviru istog, gore pomenutog programa,  Komisija predlaže da se nakon 2027.godinem, u sljedećem budžetskom periodu za region Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Zaliva ukupno predvidi oko 42 milijarde eura, ali to je regionalni okvir za razne politike (investicije, energija, sigurnost, razvoj), ne „fond za studente”. 

Dakle, 42 milijarde nijesu namijenjene samo za Erasmus, niti samo za „uvoz mladih muslimana”, nego su prijedlog ukupnog budžeta za čitav region u budućem višegodišnjem okviru. 

Sudeći prema planu za Erasmus koji se odnosi na vremenski period od 2021 do 2027. za ovaj program biće opredijeljeno 26 milijardi eura, ne 42 milijarde kako se navodi u tekstu.  

Takođe, Pakt za Sredozemlje predviđa jaču saradnju u visokom obrazovanju, uključujući širenje mogućnosti u programima Erasmus+ i Horizon Europe za zemlje južnog Mediterana (Alžir, Egipat, Maroko, Tunis, Jordan, Liban, itd.), ali se (naravno) nigdje ne pominje religijska pripadnost kao jedan od kriterijuma za učešće u ovom programu.  Partneri su definisani geografski, a ne na osnovu toga kojoj vjeri pripadaju.

Zbod svega navedenog članak portala Epoha, kao i objave na Fejsbuku dobijaju ocjenu – dezinformacija. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.