Svemu tome svjedočili smo putem mnogobrojnih medijskih izvještaja, a upravo u medijima, kao i na društvenim mrežama postao je dostupan veliki broj snimaka i fotografija koje nijesu autentične, ili bar nijesu nastale u kontekstu u kojem se pominju.
Istog dana kada se dogodila eskalacija sukoba, na Fejsbuk stranici portala Adria (1, 2) (arhivirano 1, 2) podijeljen je video koji navodno prikazuje kontra napad Irana na Izrael.
“Iran uzvratio Izraelu napadom na Tel Aviv, probijena izraelska Gvozdena kupola”.
Isti video su podijelili i korisnici Fejsbuka. (1, 2, 3) (arhivirano)
Snimak zaista prikazuje iranski napad na Tel Aviv, ali nije aktuelan.
Obrnuta pretraga skrinšota iz videa vodi najdalje do objave (arhivirano) koja datira od oktobra 2024.
Podijeljen je na društvenoj mreži Iks, a prevod opisa objave sa persijskog jezika upućuje da je riječ o napadu Irana na Tel Aviv.
“Najljepši ugao pogodaka iranskih raketa.
Jedan okupator iz Tel Aviva je snimio ove istorijske prizore.”
Novinska agencija Reuters takođe je objavila snimak (arhivirano) ovog napada 2. oktobra 2024. godine, zabilježen iz drugog ugla.
„Ovaj video prikazuje trenutak udara rakete u području Tel Aviva, kada je Iran ispalio salvu projektila na Izrael kao odmazdu za izraelsku kampanju protiv saveznika Teherana, Hezbolaha, u Libanu“, navodi se u opisu videa.
Al Jazeera (arhivirano) i CNN su takođe izvijestili o ovom događaju.
Zbog svega navedenog, objavu ocjenjujemo sa ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.