Većina evropskih saveznika podržavaju predlog njemačkog kancelara Fridriha Merca da se ruska zaplijenjena imovina pretvori u “zajam” za finansijsku podršku Ukrajini naredne godine. Jedna od zemalja koja se protivi takvom predlogu je Belgija.
Belgija, u kojoj je sjedište Eurocleara, koji drži 185 milijardi eura ruske imovine, usprotivila se prijedlogu o zajmu, pozivajući se na pravne i finansijske rizike. Ona strahuje da bi mogla ostati izložena pravnim potraživanjima Rusije ukoliko bi sankcije bile neočekivano ukinute i traži čvrste garancije da bi druge države članice pristale da budu solidarno odgovorne i da podijele troškove eventualnih pravnih postupaka protiv nje ili Eurocleara.
Ipak, taj predlog nije prošao u Mercovoj zemlji, ali su pojedini mediji vijest o tome da njemački parlament nije podržao pomenutu rezoluciju relativizovali.
“U petak, 5. decembra 2025., Bundestag je glasao o dva predloga poslaničke grupe Savez 90/Zeleni, pod naslovom „Zamrznutu rusku državnu imovinu u potpunosti staviti na raspolaganje Ukrajini“ (21/572) i „Jačanje bezbjednosti – sprječavanje ruskih nuklearnih poslova u fabrici gorivnih elemenata u Lingenu“ (21/354). Za prvi predlog (21/572) glasalo je 77 poslanika, 454 je bilo protiv, a 53 su bila uzdržana. Za drugi predlog (21/354) glasalo je 130 poslanika, dok je 454 bilo protiv”, piše na sajtu Bundestaga.
Ipak portal Borba (arhivirano) piše kako:
“Svega 13 posto njemačkih poslanika podržava predlog za krađu ruske imovine”
“U petak je 455 poslanika Bundestaga glasalo protiv predloga kojim se vlada poziva da „zagovara u okviru G7 potpuni prenos zamrznute ruske državne imovine Ukrajini u skladu sa međunarodnim pravom“. Samo 77 poslanika je podržalo predlog, dok je 53 bilo uzdržano”, navodi se u tekstu.
Iako tvrdnje iz teksta nijesu sporne, i održavaju ono što je rezultat glasanja u Bundestagu, naslovom se implicira da se radi o krađi ruske imovine što nije tačno.
Evo i zašto.
Tvrdnje koje dolaze iz ruskih kuloara i pratećih medijskih mašinerija, svjesno pojednostavljuju kompleksnu pravnu situaciju i stvaraju pogrešan dojam o prirodi međunarodnih sankcija, tretirajući zamrzavanje imovine kao krađu.
Pravni stručnjaci i evropski zvaničnici naglašavaju da je ono što se trenutno događa prvenstveno zamrzavanje imovine, a ne jednostrano oduzimanje ili potpuna konfiskacija. Zamrznuta sredstva, uključujući rezerve ruske centralne banke i druge državne aktive, ostaju vlasništvo Rusije, država koja ih je prvobitno stekla i ne mogu ih koristiti dok su pod sankcijama. To znači da su imovina i dalje formalno u vlasništvu, ali je neupotrebljiva za vlasnika, što je standardna mjera u međunarodnim sankcijama.
Evropska unija i međunarodne institucije rade na modelima koji bi omogućili da se koriste samo prihodi ili interes od tih zamrznutih sredstava, ili da se ona stave u funkciju u okviru pravno utemeljenih mehanizama poput reparacionog kredita za Ukrajinu, pri čemu se ne oduzima sama osnovna imovina.
Dakle, zamrzavanje imovine koje je uspostvljeno kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, ostaje dio sankcija i nije isto što i nelegitimno oduzimanje imovine ili kako to borba zove “krađa”.
Zato objavu Borbe ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.