Zloupotreba izvještaja EU o sumnji na nuspojave nakon vakcinacije

Dok se zdravstvene vlasti u svijetu bore za veći stepen imunizacije protiv koronavirusa, protivnici koriste sve mogućnosti kako bi uticali na povjerenje građana u vakcine. Ovog puta na djelu imamo zloupotrebu sirovih, neobrađenih podataka o mogućim nuspojavama i smrtnim ishodima nakon vakcinacije.

87

Dok se zdravstvene vlasti u svijetu bore za veći stepen imunizacije protiv koronavirusa, protivnici koriste sve mogućnosti kako bi uticali na povjerenje građana u vakcine. Ovog puta na djelu imamo zloupotrebu sirovih, neobrađenih podataka o mogućim nuspojavama i smrtnim ishodima nakon vakcinacije.

Na portalu Borba za istinu obavljen je tekst pod nazivom:

„Šokantni podaci: Baza EU o rekacijama na vakcine – 26.041 smrti, milioni povreda!“.

U tekstu se tvrdi da je u bazi Evropske Unije za prijavljivanje nuspojava nakon vakcinacije protiv koronavirusa registrovano više od 26 hiljada smrtnih slučajeva i preko dva miliona povreda. Isti sadržaj prenijelo je još nekoliko medija u toj zemlji, što su dijelili i pojedini korisnici na Facebooku-u.



“Koliko god ovi brojevi  bili visoki, oni NE odražavaju celu Evropu. Stvarni broj u celoj Evropi mrtvih ili povređenih koji su prijavljeni nakon vakcine protiv COVID-19 bio bi mnogo veći od ovog. Baza podataka EudraVigilance izveštava da je do 25. septembra 2021. godine zabaleženo 26.041 smrtnih slučajeva i 2.448.362 povreda nakon primanja jedne od četiri eksperimentalne vakcine protiv COVID-19″, tvrdi se u tekstu.

Evropska agencija za lijekove osnovala je bazu podataka EudraVigilance sa ciljem da se prikupi što više podataka o neželjenim reakcijama na lijekove, odnosno, u ovom slučaju, vakcine dostupne na evropskom tržištu. Kada krenete sami da pretražite prijavljene neželjene reakcije, dočekaju vas glavne informacije:



“Informacije na ovim stranicama odnose se na sumnje na nuspojave, tj. medicinske događaje koji su uočeni nakon primjene lijeka, ali koji nisu nužno povezani s, niti uzrokovani lijekom. Informacije o sumnjama na nuspojave ne smiju se tumačiti na način da lijek ili djelatna tvar uzrokuju uočeni učinak ili da nisu sigurni za primjenu. Samo detaljna procjena i znanstvena analiza svih dostupnih podataka omogućuju donošenje utemeljenih zaključaka o koristima i rizicima primjene lijeka”, jasno se poručuje na sajtu.

Iz EMA-e su saopštili i da izvještaji koji se odnose na koronavirus opisuju sumnje na neželjene efekte kod pojedinaca, odnosno medicinske događaje uočene nakon upotrebe vakcine.



„Činjenica da je neko imao zdravstveni problem ili je umro nakon vakcinacije, ne znači nužno da je to uzrokovano vakcinom. To je moglo biti uzrokovano, na primjer, zdravstvenim problemima, a ne u vezi sa vakcinacijom“, naznačeno je u izvještaju od 6. oktobra 2021. godine.

Ovo jasno znači da cifre koje su objavljene na ovom sajtu ne predstavljaju precizne podatke o nuspojavama i smrtnim slučajevima, već da su u pitanju podaci o slučajevima koji treba da se istraže.

Radi se o pojedinačnim izvještajima, takozvanim “safety updates” za svaku vakcinu koja je odobrena u Evropskoj uniji, gdje su istaknuti svi prijavljeni podaci o bezbjednosti, kao i broj smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa vakcinama – Comirnaty , odnosno Fajzer, Vaxzevria, odnosno Astrazeneka,  Spikevax, odnosno Moderna i Janssen odnosno Džonson&Džonson.

Za antivaksere ti neobrađeni podaci, pokazalo se, mogu da budu odlično oružje u borbi protiv vakcinacije. Treba napomenuti da neželjene efekte može prijaviti baš svako, te da ne postoji mehanizam njihove eliminacije ukoliko su lažni. Koliko je sve to podložno manipualciji, govori primjer iz Sjedinjenih država gdje je 2004. godine anesteziolog Džejms Leidler tamošnjoj agneciji VAERS prijavio neželjenu reakciju na godišnju vakcinu protiv gripa. Kako je naveo, mišići su počeli da rastu, koža je dobila zelenu boju, te da je postao nevjerovatni Hulk.

Objavu o izveštajima EMA-e analizirao je i AFP, gdje se, takođe ističe da je riječ o zloupotrebi izvještaja.

Vakcine protiv COVID-19 su pod stalnim nadzorom i do sada nijedna nije eliminisana iz upotrebe. Istraživači sada procjenjuju postoji li veza između vakcine Džonson&Džonson i rijetkih vrsta krvnih ugrušaka, dok su početkom godine ustanovljeni rijetki neželjeni efekti vakcine Astrazeneka. U Sloveniji je primjena vakcine Džonson&Džonson obustavljena, zbog  smrti dvadesetogodišnje djevojke. ”Suspenzija će biti na snazi sve dok stručnjaci ne ispitaju postoji li veza između smrti žene od moždanog udara i vakcine koju je primila dvije nedelje ranije”, kazao je ministar zdravlja Slovenije Janez Poklukar.  Švedska, Danska i Finska pauzirale su upotrebu vakcine Moderna za mlađe osobe, zbog predostrožnosti nakon izvještaja o mogućim rijetkim nuspojavama, poput miokarditisa.

Zemlje koje su prve na listi po broju vakcinisanih su, Malta sa preko 80% vakcinisanog stanovništva, potom Island, Portugal, Danska i Španija. Prema zvaničnim podacima Ministarstva zdravlja Crne Gore, u našoj zemlji prvu dozu vakcine primilo je gotovo 250 hiljada ljudi, što je svaki drugi punoljetni građanin i upola manje u odnosu na prvorangiranu Maltu. Dostupne su Sinofarm, Astrazeneka, Fajzer i Sputnjik vakcine, dok je iz resornog ministarstva najavljena i Sinovak, kao donacija Turske. Do sada su Institutu za javno zdravlje prijavljena 383 neželjena dejstva vakcina

Ova vijest dobija ocjenu „Manipulisanje činjenicama“. Nju dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Takođe, dodajemo i ocjenu “Dezinformacija” koju dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.



Autor:

Darvin Murić

Objavljeno:

08/10/2021

Ocjena:

Dezinformacija, Manipulisanje činjenicama