Albanski spomenik prst u oko prosrpskim partijama u Crnoj Gori

Izvor/medij: Radio Slobodna Evropa
Ocjena: Dezinformacija

Da li se raspiruje nacionalistička retorika prema Albancima u Crnoj Gori i njihovim političkim predstavnicima?

To pitanje nameće se nakon što je prekjuče u Tuzima, nadomak Podgorice, podignut spomenik albanskom nacionalnom heroju Ded Đo Ljuljiju (Dedë Gjo Luli), ispred kuće u kojoj je živio. Riječ je o drugom spomeniku ovoj istorijskoj ličnosti, pored onog koji je ranije postavljen u centru Tuzi.

Ovim povodom oštro je reagovao opozicioni savez Demokratski front (DF), koji već mjesecima propagira političku tezu po kojoj je na djelu pokušaj stvaranja Velike Albanije i da vlasti u Podgorici to tolerišu.

U ovoj partiji tvrde da je riječ o borcu protiv crnogorske vojske, koji se suprotstavljao tome da Plav i Gusinje pripadnu Crnoj Gori nakon što je ona na Berlinskom kongresu 1878. godine međunarodno priznata kao nezavisna država.

To je za DF pokazatelj, kako su naveli u saopštenju, "sve otvorenijih pretenzija albanskih šovinista na djelove crnogorske teritorije u pravcu stvaranja 'Velike Albanije' a što navodno crnogorska vlast toleriše, vraćajući dug Albancima koji su podržali obnovu crnogorske nezavisnosti 2006. godine".
 

'Da ga slave i Albanci i Crnogorci'

"Izgleda da kad god Albanci u Crnoj Gori nešto slave, tim velikosrpskim razmišljanjima i dalje nažalost to smeta", izjavio je Nikola Camaj, lider Demokratskog saveza (DS), albanske nacionalne partije, članice koalicije Albanski forum, koja je zajedno sa Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića na vlasti u Tuzima.

Camaj, pak, smatra da Ded Đo Ljulji nije kontroverzna ličnost i da jednako razloga da ga slave imaju i Albanci i Crnogorci.

"Den Đo Ljulji je jedan albanski patriota i nacionalista, koji je u vremenu albanskog nacionalnog preporoda radio najviše što je mogao za albansku stvar. Pokušao je da oslobodi albanske teritorije od Turaka. To je bilo sasvim za očekivati od ljudi takvog formata u tom vremenu. Gledano iz ugla današnje realnosti, taj dio koji je Ded Đo Ljulji sa svojim saborcima oslobodio od Turaka pripada Crnoj Gori. Istorijski gledano to su teritorije koje nikada prije nijesu pripadale Crnoj Gori. I, sasvim je bilo za očekivati da ga čak i Crna Gora slavi. Jer Ded Đo Lulji je je oslobodio teritorije koje danas pripadaju ovoj državi", navodi Camaj.

Kako žustre reakcije na otkrivanje još jednog spomenika Dedu Đou Ljuljiju komentariše sam predsjednik te opštine Nik Đeljošaj nijesmo saznali, pošto nije odgovarao na naše pozive.

Istoričar Šerbo Rastoder za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako su sve istorijske ličnosti kontroverzne i podložne naknadnim istorijskim interpretacijama. Kada je riječ o Dedu Đou Ljuljiju nesporna je činjenica, prema riječima profesora Rastodera, da je on bio jedan od prvaka ustanka u Malesiji 1911. godine (dijelu Crne Gore koji gravitira Albaniji i koji je nastanjen albanskim stanovništvom).

"To je ustanak koji je u saradnji ili u zajednici sa crnogorskom državom vođen protiv Osmanke imperije. I tom smislu Ded Đo Ljulji bi trebalo da bude slavljen i u dijelu Crne Gore kao jedna figura iz domena crnogorskog državnog i nacionalnog patriotizma. Sa druge strane, on jeste bio jedan od onih koji se protivio predaji Plava i Gusinja odlukama Berlinskog kongresa Crnoj Gori. I u kontekstu toga, kao neko kompromisno rješenje koje su našle tadašnje velike sile, Crnoj Gori je predat Ulcinj. Sa stanovišta albanskog nacionalnog pokreta onda bi to bio veći gubitak nego predaja Plava i Gusinja", kaže Rastoder.

Nikola Camaj smatra kako Demokratski front i najnovijim saopštenjima zbog novog spomenika Dedu Đou Ljuljiju, podiže nacionalne tenzije u Crnoj Gori, što prema njegovom mišljenju ide u prilog vladajućoj garnituri.

"Jer ostavljaju Albance bez drugog izbora sem da podrže ljude koji su danas na vlasti. Mislim da time Demokratski front čini veliku uslugu vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS), a nikako ni Albancima niti srpskoj stvari, ako se oni uopšte zalažu za tzv. srpsku stvar", ocjenjuje Camaj.

Da ni prekjučerašnja svečanost u Tuzima podizanja spomenika Dedu Đou Ljuljiju, kao ni nedavna proslava albanske dijaspore u mjestu Trgaja, na rijeci Cijevni, takođe u Malesiji, nije provokacija za Crnu Goru i Crnogorce, već pripada kulturi sjećanja, smatra i istoričar Šerbo Rastoder. Komentare DF locira u aktuelno političko stanje u Crnoj Gori, nastalo nakon otvaranja pitanja crkvene imovine.

"Demokratski front nastoji da ojača svoje nacionalističke pozicije time što će ponovo usmjeriti neku vrstu strelice prema manjinama u Crnoj Gori. To je politika koja nije od juče. Ona je veoma poznata u svim kriznim vremenima u novijoj istoriji Crne Gore, jer je jedan od osnovnih temelja savremene Crne Gore njena multietničnost i multietnički sklad", zaključuje profesor Rastoder.

 

Najnovijem zaoštravanju retorike Demokratskog fronta prema političkim predstavnicima Albanaca u Crnoj Gori, prethodila je višednevna kampanja tog (većinski) orijentisanog prosrpskog opozicionog saveza, u kojoj su utvrdili kako je Albanija navodno izvršila agresiju na Crnu Goru.

Takve konstatacije uslijedile su nakon informacija o prisustvu pripadnika granične policije Albanije u rejonu crnogorskih opština Andrijevica i Berana, što se, kako su objasnili crnogorski nadležni organi, dešavalo na osnovu sporazuma dvije države.

Članak indeksiran 11. 09. 2019 Zadnji put osvježen prije 6 dana
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba cdtmn.org