Manipulisanje činjenicama

Američki izbori: Mrtvi ne samo „glasali“ već su se i birali

Američki izbori: Mrtvi ne samo „glasali“ već su se i birali
Tijana Velimirović
Autor
Tijana Velimirović
Objavljeno
11.11.2020

Portal IN4s je 09.11.20 objavio tekst pod naslovom:

Američki izbori: Mrtvi ne samo „glasali“ već su se i birali

"Pored glasanja i biranja mrtvih Mopin navodi čitav niz drugih manjkavosti američkog izbornog procesa. Izbori su, naime, održani u utorak 3. novembara, koji nije proglašen za neradni dan u cijeloj zemlji, dok je u pojedninim saveznim državama zatvorenicima bilo oduzeto biračko pravo"

Kada čujete o glasanju mrtvih duša, većem broju registrovanih birača nego punoljetnih građana, višednevnim sumnjivim prebrojavanjima glasova, desetinama hiljada glasova putem pisma sa zaokruženim imenom istog kandidata koji u poslednjem trenutku dovode do preokreta, pomislićete u prvi mah da se radi o izborima u Crnoj Gori koje je organizovao Milo Đukanović. Međutim, sve ovo se desilo sa one strane Atlantika, u SAD-u, jedinoj supersili današnjice, kojoj se od milošte tepa i da je „etalon demokratije“.

Sumnju da su u Pensilvaniji, jednoj od ključnih država gdje je razlika između 2 kandidata bila najmanja „glasali mrtvi“ prvi je izrazio Trampov lični advokat Rudolf Đulijani, inače bivši gradonačelnik Njujorka.

„Birački listići poslati poštom mogu biti i sa Marsa što se nas tiče“ – bjesnio je Đulijani na konferenciji za novinare i dodao da je „Bajden pismom slobodno mogao za sebe da glasa 5.000 puta.“ Kaleb Mopin, novinar američkog „Grinvil Posta“ u svom tesktu od 6. novembra navodi i da je Njujork tajms pisao o nekoliko hapšenja ljudi koji su pokušali da glasaju umjesto preminulih.

Preminuli izabran za odbornika u Sjevernoj Dakoti

U svom tekstu Mopin je podrobno opisao i skandal sa Dejvidom Andalom, kandidatom za odbornika u Državnom vijeću Sjeverne Dakote, koji je 5. oktobra ove godine preminuo od posledica infekcije virusom KOVID-19. Pokojni Andal ne samo da se mjesec dana kasnije našao na odborničkoj listi u 8-om distrihtu, već je i osvojio dovoljno glasova da bude izabran. Izbori za Državno vijeće Sjeverne Dakote održali su se na isti dan kada i predsjednički izbori. Koliko god zvučalo nevjerovatno nije riječ o šali, već o faktu da u „etalonu demokrartije“ SAD-u ne glasaju samo mrtve duše, već mogu da budu birani, pa čak i izabrani. Koliko je činjenica da je preminuli biran i izabran poražavajuća za američki izborni sistem i političku zrelost tamošnjih birača izlišno je trošiti riječi. 

Da situacija bude još apsurdnija doprinijelo je mišljenje državnog tužioca Sjeverne Dakote, koji je izjavio je da guverner nema pravo da na Andalove mjesto imenuje drugog zastupnika, da će to mjesto ostati upražnjeno, a građani koji su mu povjerili glas ostaće bez svog predstavnika.

Licemjerje političara, medija i tzv. boraca za demokratiju

O skandalu sa izborom pokojnog Dejvida Andala ćute američki i svjetski mediji ili izvještavaju stidljivo. A, zamislite samo da se nešto slično desilo na junskom glasanju o izmjenama Ustava Ruske Federacije, ili avgustovskim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji. Globalne TV mreže bi brujale, a novine i portali danima bi to držali na naslovnicama, a tzv. građanski aktivisti bi organizovali svakodnevne performanse pred ruskim i bjeloruskim ambasadama širom svijeta. Jednako kao i mediji, licemjerni su i evropski političari i državnici, koji sa jedne strane masovno čestitaju Bajdenu i veličaju američku demokratiju, dok sa druge strane iznose niz primjedbi na proceduru glasanja u Rusiji, odnosno usvajaju rezolucije o nepriznavanju rezultata predsjedničkih izbora u Bjelorusiji.

Ironično „očekivanje“ predsjednika Aleksandra Lukašenka „da će Njemačka osuditi izbornu krađu u SAD i zatražiti ponavljanje predsjedničkih izbora“ najbolja su ilustracija licemjerja i moralne bijede vodećih medija i političara evropskih „demokratija“.

Gorepomenuti američki novinar Mopin mišljenja je da je niz skandala na američkim izborima pomjerio u drugi plan pažnju svjetske javnosti sa afere navodnog trovanja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji se od avgusta nalazi u Njemačkoj. Mopin na ovu svoju ocjenu dodaje i osudu ponašanja tzv. boraca za demokratiju koji su u javnosti glasno ponavljali do sada relevatnim dokazima nepotrkijepljene optužbe da je ruska vlada otrovala Navaljnog, dok o skandaloznim izborima u Amerivi ćute kao zaliveni.

„Da je podržavaocima Navaljnog koji žestoko kritikuju politički sistem u Rusiji i njene lidere zaista štitili ljudska prava o poslednjim događajima u SAD bi bili glasniji nego ikada ranije“ – naglasio je Mopin. Dakle licemjerju evropskih medija i političara slobodno možemo dodati i licemjerje tzv. boraca za demokratiju.

San Francisko – američko Rožaje

Pored glasanja i biranja mrtvih Mopin navodi čitav niz drugih manjkavosti američkog izbornog procesa. Izbori su, naime, održani u utorak 3. novembara, koji nije proglašen za neradni dan u cijeloj zemlji, dok je u pojedninim saveznim državama zatvorenicima bilo oduzeto biračko pravo.

Mopin pravi paralelu i sa konstantim zapadnim sumnjama u validnost izbora u kavkaskim republikama Ruske Federacije, gdje opcija predsjednika Putina osvaja obično 80-90% glasova, i izostanka takvih sumnji u Bajdenov rezultat u San Francisku 86%, odnosno glavnom gradu Vašington Di-Si-iju nevjerovatnih 92,6%.

San Francisko je jedan od najvećih gradova Kalifornije, koja nosi najviše elektorskih glasova, ukupno 55, pa možemo reći da je rezultat u San Francisku direktno odlučio ishod u ovoj najvažnijoj saveznoj državi, dakle samim tim i na nivou SAD.

Sličan procenat kao Bajden sada u San Francisku, u Rožajama je osvajao na svim izborima i refrendumu iz 2006. godine Milo Đukanović. Taj grad, u kome je broj birača veći za 20% od broja punoljetnih stanovnika, poslednjih 23 godine determinisao je sudbnu Crne Gore. 

Pored Rožaja, broj birača od broja punoljetnih stanovnika bio je veći i u Plavu – čak 37%, Petnjici – 35%, Gusinju – 25%, Ulcinju -18%, Tuzima-17%. Vjerovali ili ne, isti fenomen zabilježen je i u Americi. Prema tvrdnjama organizacije „Judical Watch“ u ukupno 353 izborna okruga, u 29 saveznih država broj birača bio je veći od broja stanovnika.

Nedavni predsjednički izbori izazvali su možda i najveće uznemirenje američke javnosti još od Drugog svjetskog rata. Kaleb Mopin u svom zanimljivom osvrtu naveo je podatak da su građani uoči izbora kupovali vatreno oružje, koje se u većem dijelu saveznih država nalazi u slobodnoj prodaji, kupovali više nego ikada ranije, „očekujući nešto užasno“. Ipak, čini se da su izbori odlučeni i da će sve proći bez većih nemira. Šanse Donalda Trampa da na Vrhovnom sudu, tradicionalno naklonjenom njegovim republikancima nešto promijeni, minimalne su. Džozef Bajden će tako sa 77 godina biti ne samo najstariji prvi put izabrani američki predsjednik u istoriji, već imajući u vidu sve gore pomenute skandale i najsporniji.

Glasanje mrtvih, sumnjivi glasovi putem pisma, beskonačan proces brojanja glasova tokom koga dolazi do nevjerovatnih obrta, više birača nego stanovnika sa pravom glasa i drugi instrumetni izbornih krađa izgleda da nisu proizvod balkanske mafiokratije i autokratije, već čini se vode porijeklo iz „demokratske“ Amerike.

Autor:
Tijana Velimirović
Objavljeno:
11.11.2020
Raskrinkali smo:
Manipulisanje činjenicama
Osvježeno:
prije 1 nedjelju

Posljednje objavljene analize

Manipulisanje činjenicama
Vječita teorija zavjere: Kemtrejlse povezali i sa virusom

Ovo je još jedan primjer teorije zavjere koji kemtrejlse povezuje sa virusom korona.

24.11.2020 prije 19 sati

Manipulisanje činjenicama
Koronu opet predstavljaju kao projekat, a vakcinu kao sredstvo za smanjenje populacije

Iako pandemija je koronavirusa, čini se, sve manje pod kontrolom i odnosi sve veći broj ...

24.11.2020 prije 19 sati

Lažna vijest
Američki izbori se nijesu odlučili iz Srbije

Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) imali su itekako veliki...

18.11.2020 prije 5 dana