Vesni Bratić je, kako je saopšteno iz Višeg suda, određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
“Osumnjičenoj se stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, saopšteno je iz SDT . Prema navodima medija, bivša ministarka uhapšena je u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog štete od najmanje 400.000 eura napravljene smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola.
Krenulo je od portala IN4S koji u tekstu retorički pita “Može li predsjednik Jakov Milatović da pomiluje koleginicu iz 42. Vlade” (arhivirano) a onda u istom daje odgovor.
“Pomilovanje, kao ustavna i zakonska nadležnost predsjednika, ne odnosi se isključivo na lica koja su već pravosnažno osuđena. Ono se, u skladu sa propisima, može dodijeliti i licima protiv kojih je krivični postupak u toku. To znači da ovaj institut nije nužno vezan za čekanje konačne, pravosnažne presude, već omogućava djelovanje i u ranijoj fazi postupka. Drugim riječima, pravni okvir predviđa mogućnost da se pomilovanje da i unaprijed — prije okončanja sudskog procesa — ukoliko se procijeni da za to postoje razlozi i opravdan interes”, navodi se u tekstu IN4S.
Nakon toga, sa istim zahtjevom obraća se i sestra uhapšene Bratić, Slavica Bratić koja takođe traži od predsjednika da pomiluje njenu sestru.
“Kao sestra nepravedno i siledžijski privedene i zatvorene Vesne Bratić, želim da uputim javni apel predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, instanci koja u ovom momentu jedina ima ingerencije da spriječi nepravdu i sačuva Crnu Goru od očigledno politički motivisanog obračuna protiv moje sestre, navela je Slavica Bratić, sestra uhapšene bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić.
Ko može da pomiluje Bratić?
Iz kabineta predsjednika Crne Gore su za Raskrinkavanje pojasnili da Ustav Crne Gore propisuje da Predsjednik daje pomilovanja, dok su, kako su naveli, uslovi, oblici i postupak bliže uređeni Zakonom o pomilovanju.
Navode takođe da “odlučivanje Predsjednika o molbama za pomilovanje nije moguće bez prethodno sprovedene procedure i mišljenja od strane Ministarstva pravde”.
Prema članu 95 Ustava Crne Gore, predsjednik Crne Gore između ostalih ovlašćenja, daje i pomilovanja, dok se u Zakonu o pomilovanju, kojeg pominju i iz kabineta Milatovića, navodi sledeće:
“Pomilovanje se daje poimenično određenom licu kojem je izrečena krivična sankcija za krivično i drugo kažnjivo djelo propisano zakonima Crne Gore, zakonima strane države čije se presude izvršavaju na teritoriji Crne Gore i saveznim zakonom za koje je u prom stepenu sudio sud na teritoriji Crne Gore”
U članu 3 Zakona o pomilovanju piše i da se pomilovanjem, u skladu sa Krivičnim zakonikom, daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija, određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi ili po službenoj dužnosti.
Molbu, shodno članu 7, može podnijeti osuđeno lice, njegov bračni drug, srodnik po krvi, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac ili lice sa kojim živi osuđeno lice u vanbračnoj zajednici i to po pravosnažnoj presudi, dakle za osuđena lica. Molba se podnosi ministarstvu pravde, ministarstvo je provjerava, sačini obrazloženi predlog i upućuje ga predsjedniku države.
Za pomilovanje od krivičnog gonjenja postupak pokreće po službenoj dužnosti ministar pravde, što je propisano članom 17. Dalje je zakonom predviđeno da kada ministar razmotri i ocijeni navode u molbi, sačini predlog za pomilovanje i dostavi ga predsjedniku države.
Pomilovanja od Bulatovića do Milatovića
Tokom 2025, Milatović je odlučivao o 54 molbe za pomilovanje osuđenih lica i donio je 48 odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica i šest odluka kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica.
U postupcima pomilovanja za 2025. godinu, data je rehabilitacija za više izrečenih krivičnih sankcija, i to za kazne rada u javnom interesu iz 2018. i 2020. godine, novčane kazne iz 2002. i 2020. godine, kao i za više uslovnih osuda iz perioda od 2005. do 2025. godine, dok je kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci zamijenjena uslovnom osudom sa rokom provjeravanja od pet godina.
Prema strukturi odluka po krivičnim djelima, Jakov Milatović uglavnom nije uvažio molbe za pomilovanje za krivična djela protiv života i tijela, sloboda i prava čovjeka i građanina, braka i porodice, imovine, platnog prometa i privrednog poslovanja, zdravlja ljudi, životne sredine, bezbjednosti javnog saobraćaja, ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, državnih organa, kao i javnog reda i mira, dok je u manjem broju slučajeva uvažio molbe za pomilovanje za krivična djela protiv zdravlja ljudi, bezbjednosti javnog saobraćaja i javnog reda i mira.
U periodu od 2006. do 2024. godine dok su predsjednici bili Filip Vujanović i Milo Đukanović praksa pomilovanja u Crnoj Gori gotovo isključivo se odnosila na ublažavanje ili izmjenu već izrečenih sankcija (zamjena kazne zatvora uslovnom ili novčanom kaznom, skraćenje trajanja kazne, djelimično oslobađanje od njenog izvršenja ili rehabilitacija), dok oslobođenje od krivičnog gonjenja nije predstavljalo uobičajen oblik pomilovanja.
“U periodu od 1. januara 2019. do 31. decembra 2024. godine nije bilo nijednog zahtjeva za oslobođenje od krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti od strane ministra pravde” piše u izvještaju o pomilovanjima za taj vremenski period.
Kum nije dugme
Iako u prethodom periodu nije bilo slučajeva oslobađanja od krivičnog gonjenja, poznat je jedan iz 1997. godine. Tada je Miodrag Daka Davidović, kontroverzni nikšićki biznismen, protiv kojeg se krajem prošlog vijeka vodio krivični postupak zbog navodnih malverzacija i sumnji na šverc cigareta te značajnog oštećenja budžeta, izbjegao suđenje zahvaljujući odluci svog kuma, tadašnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji ga je pomilovao samo nekoliko mjeseci prije završetka svog mandata, odnosno praktično obustavio krivični progon i time ga spasio od daljeg postupka.