Društvene mreže i sumnjivi mediji bez impresuma ili profesionalnih novinarskih standarda u zemljama Zapadnog Balkana pokušavaju da manipulišu javnim mnjenjem apelujući na emocije i politička dešavanja, okrećući raspoloženje protiv ispunjavanja evropskih standarda i sprovođenja reformi.
Najčešće teme koje se pojavljuju na takvim sajtovima i stranicama društvenih mreža tiču se prava LGBTQ populacije i navodnih napora EU da promijeni tradicionalne norme koje stanovnici Zapadnog Balkana snažno njeguju.
Često se iznose tvrdnje da bi članstvo u EU narušilo ekonomske standarde i dovelo do eksploatacije prirodnih resursa i drugih ekonomskih potencijala u ovim zemljama.
Jedna Facebook stranica iz Hrvatske, sa oko 1.500 pratilaca, tvrdi da je Hrvatska bila ekonomski bolje kada je bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nego što je danas kao članica EU.
„Tumačite ovo kako hoćete, zovite me Jugoslavenom i napadajte me, ali mora se reći: Jugoslavija je bila suverena država, za razliku od Hrvatske. Odluke je donosio Hrvat Josip Broz, a ne Brisel ili strane ambasade. Imali smo poljoprivredu, brodogradnju, industriju, vrhunske filmove i serije, i neprevaziđenu muzičku scenu. Imali smo i demografski rast i neki privid moralnih vrijednosti, jer zapadni materijalizam, kultura Coca-Cole, promiskuitet, liberalizam, radikalni feminizam itd. još nisu stigli. Imali smo optimizam u društvu, nasmijana lica na ulicama i vjeru u bolje sjutra,“ navodi se u objavi.
Međutim, činjenice govore drugačije, jer je Hrvatska od ulaska u EU do kraja 2024. godine primila 25 milijardi eura iz fondova EU, što je oko četiri puta više nego što je doprinijela. Hrvatska ima ukupan suficit od 16,36 milijardi eura, kao razliku između sredstava koje je primila i onih koje je uplatila u budžet EU, rekao je državni sekretar Ministarstva za regionalni razvoj i fondove EU, Domagoj Mikulić u parlamentu. Poslanik HSLS-a Dario Hrebak dodao je tokom parlamentarne rasprave da su povučena sredstva četiri puta veća od hrvatskog doprinosa fondovima EU do kraja 2023. godine, te da je to i dobra poruka za euroskeptike.
Ovaj novac nije samo pomogao Hrvatskoj da poboljša životni standard, već i da sprovede reforme koje su unaprijedile kvalitet života. Prema podacima EU, jasno je koliko su zemlje imale koristi od članstva.
Još jedan primjer sa pomenute propagandne Facebook stranice pokušava da uspostavi narativ da navodne promjene u tradicionalnoj dinamici porodice u državama članicama EU dovode do „feminizacije“ evropskih muškaraca. Autor se poziva na medijske izvještaje prema kojima je francuskog predsjednika Emanuela Makrona navodno ošamarila supruga.
„Lideru smiješne EU sinoć je žena opalila šamar. Možete li zamisliti da Putina ili Sija žena ošamari? Ne možete. I to je jedan od razloga zašto dekadentna EU (za razliku od Istoka) ekonomski i politički sve više tone. To je dio odgovora na pitanje zašto je EU postala irelevantan akter u globalnim poslovima,“ stoji u Facebook objavi.
Ipak, sve takve tvrdnje demistifikuju jasna pravila zapisana u Osnivačkom ugovoru EU.
Član 3 Ugovora o Evropskoj uniji izričito navodi da „EU suzbija socijalnu isključenost i diskriminaciju, promoviše socijalnu pravdu i zaštitu, jednakost između žena i muškaraca, solidarnost među generacijama i prava djeteta.“
Dezinformacijski narativi prisutni su i u zemljama Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja EU, poput Crne Gore.
Proruski portal IN4S, koji je prema nekim anketama šesti najčitaniji u zemlji, često širi sličan ili isti kontroverzan sadržaj.
U jednom od svojih tekstova, IN4S tvrdi da je „Grad Rijeka uveo Zdravstveni odgoj kao pilot-projekat u šest osnovnih škola“, navodno ne kao klasičan zdravstveni program, već kao seksualno obrazovanje zasnovano na lijevo-liberalnom modelu. Prema IN4S-u, materijal sadrži brojne primjere feminističke i LGBT propagande.
Drugi članak istog portala navodi: „Nije pitanje hoćemo li ući u EU, već šta će od nas ostati ako to uradimo.“
Tvrdi se da „Pod maskom borbe za ljudska prava, EU sve više vrši pritisak na obrazovne sisteme, medije i pravne okvire država članica da prihvate radikalne rodne teorije, dok krivično prijeti onima koji te stavove osporavaju.“
Kao primjer se navodi Mađarska, koja je navodno naišla na žestoke kritike nakon što je usvojila zakon koji zabranjuje promociju LGBT sadržaja djeci — nešto što je Brisel, navodno, proglasio „kršenjem evropskih vrijednosti.“
Ali, šta je istina?
Vrlo malo ovih tvrdnji ima uporište, jer osnivački akti EU jasno pokazuju da Unija pruža podršku državama članicama, ali nema ovlašćenja nad obrazovnom politikom. Države članice zadržavaju punu suverenost u strukturi, organizaciji i određivanju sadržaja svojih obrazovnih sistema, uključujući nastavni plan, finansiranje, kvalifikacije nastavnika i jezik nastave.
Zapravo, EU ne teži ukidanju tradicionalnih vrijednosti. Naprotiv, u preambuli Ugovora o Evropskoj uniji, izričito se navodi namjera da se: „Produbi solidarnost među narodima, uz poštovanje njihove istorije, kulture i tradicija,“ i da se „potvrdi privrženost principima slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i vladavine prava.“
Prema članu 6, stav 3 istog Ugovora: „Osnovna prava, kako su zagarantovana Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, čine opšta načela prava Unije.“
Takođe, sve odluke treba da se donose „što je moguće bliže građaninu“, u skladu s principom supsidijarnosti.
Član 2 istog dokumenta jasno kaže da se Unija zasniva na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.“
Ove vrijednosti su, kako se ističe, „zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca.“
Iz svega navedenog jasno je da će zemlje Zapadnog Balkana, kada postanu članice EU, uživati ista prava i privilegije kao i sve druge države članice. Štaviše, kao što su raniji primjeri pokazali, one će takođe ostvariti ekonomski napredak i poboljšan životni standard za svoje građane.
AUTORI:
Dejan Šainović, novinar
Elena Prnjić, faktčekerka
Jovana Đurišić, faktčekerka
Marina Trajkovska, influenserka
Bojan Ristovski, mladi evropski ambasador
Originalni tekst je nastao kao dio projekta Facts First u organizaciji Webalkans mreže.