Jedan takav snimak pojavio se na društvenim mrežama, iako datira upravo od početka invazije. Na njemu se može vidjeti neka vrsta oklopnog vozila, nalik tenku, kako naglo skreće iz jedne trake, prelazi u suprotnu i bukvalno gazi automobil. Objavu prate navodi: (arhivirano: ovdje)
Ruski tenk pregazio vozilo savjetnika diktatora Zelenskog
Ovom temom bavili smo se prije gotovo četiri godine i pitali se ko je upravljao navodnim tenkom, ali odgovor nijesmo uspjeli sa sigurnošću da utvrdimo.
Tako je i ovog puta. Skoro četiri godine kasnije i dalje nije jasno šta se tačno desilo, da li su oklopnim vozilom upravljali Rusi ili Ukrajinci, kao i ko je čovjek koji je vozio automobil.
Prema navodima medija, u automobilu se nalazio srednjovječni civil, koji je spašen iz havarisanog vozila, ali ne zna se njegov identitet, kao ni nivo povreda.
Vojni eksperti poručuju da je nemoguće utvrditi ko je upravljao oklopnim vozilom. Vozilo je identifikovano kao Strela-10, lanser raketa zemlja-vazduh, a ne tenk, ruske proizvodnje, ali koji se nalazi u sastavu i ruske i ukrajinske vojske.
Snopes takođe nije uspio da utvrdi šta se tačno dogodilo i prenosi:
“Frans24 je analizirao video snimke incidenta i zaključio da tenk izgleda kao ukrajinski, iako uzrok sudara nije jasan. Ukrajinski vladini zvaničnici optužili su ruske sabotere da su ukrali ukrajinsku vojnu opremu i predstavili se kao Ukrajinci. Francuska televizijska stanica TF1 Info pretpostavila je da je vozač bio Ukrajinac i da je sudar bio nesreća izazvana borbama.”
I kolege iz Istinomera su pratile priču i navele niz izvora, ali zaključak je da nema konsenzusa o tome ko je upravaljao oklopnim vozilom tog dana na ulicama Kijeva.
Iz cijele priče tri stvari su jasne: predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije diktator; čovjek u pregaženom automobilu nije identifikovan kao njegov savjetnik; snimak star gotovo četiri godine “prodaje se” kao aktuelan.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – dezinformacija i pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.