Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora je odlučila da se uskladi sa spoljnom politikom Brisela. U jeku rusko ukrajinskog rata, to je značilo i uvođenje sankcija Rusiji, ali i podršku Ukrajini koja je već godinama žrtva ruske agresije.  

U skladu sa svojim spoljnopolitičkim opredjeljenjem, naša zemlja je pristala da bude dio EUMAM misije (arhivirano), misije Evropske unije za podršku Crne Gore Ukrajini. 

Odluka će se, kako je navedeno na sajtu Skupštine biti razmatrana 29.maja na sjednici prvog redovnog zasijedanja Skupštine. Predlog je stigao od Savjeta za odbranu i bezbjednost, čiji su se članovi ranije usaglasali oko odluke.  

Ipak, pojedini mediji u Crnoj Gori, zagovornici rusko crnogorskog bratstva, i zakletve u “majku Rusiju” odlučili su da izvrnu činjenice i utvrde kako će naša vojska ići u Ukrajinu.  

Portal in4s (arhvirano) objavio je kako će Podgorica poslati vojsku u Kijev.  

“Obuka za režim koji slavi Banderu: Podgorica šalje vojsku Kijevu?” naslov je teksta objavljenog na IN4S-u u kojem se između ostalog navodi kako se “Crna Gora, nekada bratska zemlja sa duboko ukorenjenim simpatijama prema Rusiji, danas nalazi na ivici donošenja jedne od najkontroverznijih odluka u svojoj modernoj istoriji – slanja svojih vojnika u misiju Evropske unije za podršku Ukrajini” 

Ova objava podijeljena je i na Fejsbuku (1,2) (arhivirano: 1,2). 

A da li će crnogorski vojnici zaista ići u Kijev? 

Neće. EUMAM misija, koju je EU pokrenula nakon invazije na Ukrajinu, ne podrazumijeva slanje stranih vojski u tu zemlju, već će se obuka ukrajinskih vojnika odvijati isključivo na teritoriji zemalja članica EU.  

Misija vojne pomoći EU u podršci Ukrajini (EUMAM Ukrajina) ima za cilj jačanje kapaciteta Oružanih snaga Ukrajine da brane teritorijalni integritet zemlje unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao i da odvraćaju i odgovore na moguće buduće vojne ofanzive Rusije i drugih potencijalnih agresora, piše na sajtu te misije. (arhivirano) 

EUMAM, kako se dalje navodi, blisko sarađuje sa svim ostalim međunarodnim partnerima sličnih stavova u pružanju podrške obuci Oružanim snagama Ukrajine. 

EUMAM je otvoren za učešće trećih država, a kako je pojašnjeno, sve aktivnosti misije odvijaju se na teritoriji Evropske unije. Do sada je 24 države članice EU ponudilo obučne module i osoblje. Obuka se podržava i opremom za smrtonamjensku i nesmrtonosnu upotrebu, koja se dostavlja Oružanim snagama Ukrajine. Tu opremu obezbjeđuju države članice i finansira se iz Evropskog instrumenta za mir. 

Evropska služba za spoljne poslove, u objavi od 25. aprila ove godine, (arhivirano) navodi je u Poljskoj nastavljena intenzivna obuka ukrajinskih vojnika u okviru ove misije.  

Podsjećaju i da od početka ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine, EU pruža podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv agresora.  

Misija obuke dogovorena je od strane država članica EU 17. oktobra 2022. godine na Savjetu za spoljne poslove. To je prva misija obuke na evropskom tlu. Prema aktivnom mandatu misije, 24 evropske zemlje učesnice planiraju da obezbijede osnovnu i naprednu obuku koliko god bude potrebno, u skladu sa potrebama koje prijavi ukrajinska strana. Zemlje treće strane sa sličnim stavovima takođe mogu učestvovati u misiji. 

Dakle, crnogorski vojnici, ako skupština usvoji odluku o njihovoj participaciji u ovoj misiji, neće ići u Ukrajinu, već će obuku vršiti na teritoriji EU. Ovo nije prvi put da se ovakve dezinformacije šire u crnogorskom javnom prostoru, a ranije je to činio portal Borba.  

Dodatno, tekst obiluje proizvoljnim tvrdnjama poput toga da je “prozapadna vojna politika agresivna”, da joj se Crna Gora pridružuje iako većinsko raspoloženje stanovništva nije takvo, da je režim u Ukrajini veliča ultra nacionalistu i saradnika fašista Stepana Banderu… Ni za jednu od ovih tvrdnji IN4S ne nudi dokaz.  

Kako je jasno crnogorska vojska neće biti poslata u Ukrajinu objava sa portala IN4S dobija ocjenu lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.