Nakon duge predizborne kampanje u subotu je nastupila izborna ćutnja. Izborne liste prestale su da se „reklamiraju“ u medijima, ipak, to ne znači da su i mediji prestali da šire dezinformacije o izbornim listama.
Portal Borba objavio je tekst naslovljen:
Tačno je da je Spajić na svom Tviter nalogu objavio video sa navodima koje je Borba prenijela.
Ipak netačno je da je Spajić ovim prekršio izbornu ćutnju. Zakon o izboru odbornika i poslanika, u odredbama koje se odnose na izbornu ćutnju propisuje:
Sa druge strane, ovaj Zakon, krovni pravni akt kada su u pitanju izbori, ne propisuje ovakve zabrane za objave na društvenim mrežama, odnosno, ni na koji način ne tretira društvene mreže koje su, od posljednje njegove izmjene, postale središte predizborne kampanje.
U Zakonu o medijima, u kojima je jasno zabranjena partijska propaganda, takođe se jasno definiše šta su mediji, odnosno, mediji su takođe definisani na način koji ne obuhvata savremene društvene medije, već samo tradicionalne medije sa uređivačkom kontrolom.
Takođe, ovaj zakon se primjenjuje samo na medije koji su osnovani u Crnoj Gori i čije se uredničke odluke donose u Crnoj Gori.
U tekstu se takođe tvrdi i da se “ovako drastično kršenje izbornih pravila nije zabilježeno ni u periodima DPS-ove diktature do 2016. godine”.
I ova tvrdnja je netačna. Predizborne kampanje su se, u skladu sa razvojem društvenih mreža, već odavno preseljene na Fejsbuk, Tviter i druge mreže, svakako, i u periodu zabrane skupova i oglašavanja u medijima.
Svakako, Spajić nije jedini političar koji je tokom izborne ćutnje imao objave vezane za izbore. To su činili i kandidati za odbornike sa više izbornih lista .Dakle, izborni zakoni u Crnoj Gori su, moglo bi se reći i manjkavi, ne tretiraju objave na društvenim mrežama, i lider pokreta Evropa sad nije prekršio izbornu ćutnju kako se tvrdi u tekstu.
Partije, očigledno, koriste izostanak regulacije da zaobiđu zabranu, i oglašavaju se na mrežama. Dok se ovo pitanje bolje ne reguliše, partije nijesu u prekršaju.
Zbog toga ova objava dobija ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
