putin-boze-pravde

Ruski sentiment na ovim prostorima je izuzetno izražen, a naročito u Srbiji. Zato mnogi korisnici društvenih mreža koriste konflikt u Ukrajini kako bi veličali rusku moć i imidž prvog čovjeka zemlje, Vladimira Putina. Međutim, iako je Putin srpski prijatelj i očigledno, muzički znalac, on ipak nije svirao tonove srpske himne – Bože pravde.

Takva objava pojavila se na Fejsbuku, odnosno podijeljen je Jutjub link, koji prati tekst:

Putin svira Srpsku himnu. Kako ne voleti ovog coveka.

Na snimku se vidi predsjednik Rusije koji zaista svira klavir, a u pozadini se čuju note Bože pravde. Ali, snimak je izrežiran. Čak i malo detaljnijom analizom moguće je vidjeti da se muzika baš ne poklapa sa Putinovim udaranjem dirki.

Nažalost po dezinformatore, istina je, kako to obično biva, daleko od onoga što oni žele da drugi vjeruju.

Putin je zaista svirao klavir, ali 2017. godine u Kini gdje mu sigurno Srbija nije puno padala na pamet. On je učestvovao na samitu “Pojas i Put” i bio je gost kineskog kolege, Sija Đinpinga. U mimohodu između sastanaka, prvi čovjek Rusije oprobao se na klaviru u lobiju. Ali, nije svirao Bože pravde, već sekvence iz dvije nezvanične himne njegovog rodnog Sankt Peterburga i Moskve.

O tome su pisali svi relevantni mediji u svijetu.

Ono što je Putin zaista odsvirao su isječci iz djela “Večernja pjesma” Vasilija Solovjova-Sedoja i “Moskovski prozori” Tihona Hrenikova.

Da to nije prvi put da se Putinovo umijeće smješta u neki drugi kontekst, govori i AFP-ov faktček tekst, u kojem su raskrinkali neistinu da je Putin u Kini, ustvari, svirao himnu Tajvana. Ta himna se, ustvari, svira na međunarodnim događajima u kojima Tajvan učestvuje pod nazivom Kineski Tajpei.

Da je Putin zaista odsvirao to djelo, to bi bilo nedopustivo u Kini, uzimajući u obzir zategnute odnose Kineza sa Tajvanom, odnosno aspiracije Kine po modelu nazvanom “jedna država”.

Dakle, predsjednik Rusije nije svirao ni srpsku, ni tajvansku himnu, već ruske klasike.

Zbog toga, ova objava dobija ocjenu lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article