Eraković nije najavio haos, već je pozvao na protest

996

Pristrasno izvještavanje medija i zauzimanje političkih strana gotovo je svakodnevna pojava. Najsvježiji primjer je izvještavanje medija o građanskom protestu koji je nedavno održan u Podgorici, ali i najava novog.

Tako je portal Borba objavio tekst naslovljen:

 „Eraković najavljuje novo izazivanje haosa: Pozvao svoje „sledbenike“ za prisustvo drugom skupu u odbranu Đukanovićeve fotelje“.

Objavljen je i na Facebook stranici ovog portala. Tekst je napisan na osnovu tvita poslanika Demokratske partije socijalista, Jevta Erakovića, koji je na svom Twitter nalogu najavio održavanje još jednog protesta, nakon onog održanog 8. novembra.

Iz formulacije u naslovu portala Borba mogle bi se zaključiti dvije stvari: da Eraković priželjkuje ili najavljuje haos na protestu zakazanom za 17. novembar i da se radi o „novom“ izazivanju haosa, što bi značilo da prethodni skup nije protekao mirno.

Eraković se, zapravo, u svom tvitu osvrće na razloge održavanja protesta i insinuira da će skup biti masovan, bez ikakvog pominjanja incidenata. Tvrdnja Borbe da Eraković „najavljuje novo izazivanje haosa“ svakako nije tačna, jer se to iz njegove objave ne može zaključiti. Osim toga, protest koji je 8. novembra održan u Podgorici nije obilježen nikakvim haosom, niti je tokom skupa bilo ikakvih incidenata, o čemu svjedoče i medijski izvještaji.

Ovu objavu ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.