Video star sedam godina lažno prikazan kao hapšenje vođe Azova

1402
vodja-azova-lazna-vijest

Od prvog dana ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, pa do danas, društvenim mrežama se šire lažne informacije o tamošnjim dešavanjima i kroz objave koje nemaju nikakve dodirne tačke sa aktuelnim sukobom. Dezinformatori se naročito često dohvate desničarskog bataljona – Azova.

Tako se na Fejsbuku počeo dijeliti i snimak za koji se tvrdi da prikazuje hapšenje vođe tog ekstremnog puka.

Ovakve navode objavili su i Glas javnosti, Pink, Politički..

Kako se zove navodni vođa Azova čitaocima se ne saopštava, što je jedan od znakova da je riječ o neistinitoj informaciji.

Ova objava u sebi sadrži dvije lažne vijesti – prvo nije riječ o događaju koji se desio tokom aktuelnog rata u Ukrajini (konkretno u gradu Mariupolj) i drugo, na snimku nije vođa Azova.

Naime, događaj se odigrao još 2015. i o njemu su izvijestili lokalni mediji iz Donbasa.

Daljom pretragom ovog titlovanog naziva dolazi se i do medijskih izvještaja  iz maja 2015.godine o osobi iz video snimka. Kanal Ukraine today  tada je izvijestio da je riječ o ukrajinskom vojnom komandantu Olegu Kuzminihu.

I u tekstu ruskog medija „Kosmoljska pravda“ koji je o januarskim dešavanjima 2015.godine iz svog ugla izvještavao sa ulica Donbasa nalazi se fotografija zarobljenog Olega Kuzminjina koja je napravljena na istoj lokaciji kada i video snimak.

Oleg Kuzminih je po oslobođenju dao intervju, takođe 2015.

U jednom od odgovora na pitanje on je pomenuo događaj iz video objave.

„Kiborzi“ su poznati kao branitelji međunarodnog aerodroma u Donjecku o čemu je snimljen i film koji je u martu 2018. godine u okviru svjetske turneje predstavljen u Biriselu, a jedan od organizatora te projekcije je bila Misija Ukrajine pri Evropskoj Uniji.

Pošto video snimak nije nastao  tokom aktuelnog rata u Ukrajini i ne prikazuje zarobljenog vođu pokreta Azov ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article