Vještačka inteligencija se ponovo “poigrava” sa papa Franjom 

813

Jun se širom svijeta obilježava kao mjesec ponosa i raznim aktivnostima se nastoji podići vidljivost LGBTIQ zajednice, a to isto čine i dezinformatori, doduše na sebi svojstven način. 

Na društvenim mrežama se pojavila fotografija na kojoj je prikazan vrhovni poglavar Katoličke crkve, papa Franjo sa zastavom duginih boja oko vrata. 

“Mislim da “nepogrešivom” papi ili ti ga “svetom” ocu baš pristaju ove boje – nekako k’o da ga oživljuju. Očito i on to tako osjeća jer ga se rijetko vidi ovako nasmijanog i sretnog”, glasi komentar jednog korisnika Fejsbuka. 

Prikazana fotografija je ipak još jedan u nizu (ne)uspjeha vještačke inteligencije (AI), na šta su ukazale fakt-čeking analize platfomi La Republica i FactCheck.cl. 

Ranije smo pisali o sadržaju koji je generisan uz pomoć vještačke inteligencije, a da su glavni indikatori kod fotografija koji ukazuju da ona nije vjerodostojna zamagljena i izmijenjena lica ljudi, odnos kontrasta, nekonzistentnost sjenki, čudan prikaz zuba, ruku i prstiju itd. 

Upravo izgled prstiju pape Franja na fotografiji koja kruži društvenim mrežama potvrđuje da je ona djelo vještačke inteligencije. Takođe, na LGBTIQ zastavi se u jednom dijelu boje čudno razlivaju. 

La republica je, obrnutom pretragom, ukazala i na izvore fotografije. Prvi put se pojavila na internetu, odnosno jednom Tviter i Fejsbuk nalogu 3. aprila, a ono što je zanimljivo i indikativno jeste da su među haštagovima nalazi naziv jednog AI sajta za kreiranje sadržaja – Midjourney. 

Tačno je da je papa Franjo u prošlosti iskazao afirmativan stav prema LGBT populaciji i naveo da su “svi djeca Božija” i da homoseksualnost nije zločin, međutim prikazana fotografija koja govori o podršci LGTIQ zajednici ovog puta ipak nije autentična.  

Objave ocjenjujemo kao lažnu vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article