Zabrana društvenih mreža za maloljetnike je samo predlog

Uticaj društvenih mreža na mlade neminovno je značajan, brojni su pojedinci koji bi dodali i da je štetan, a donosioci odluka širom svijeta na različite načine pristupaju tom pitanju.

97

Uticaj društvenih mreža na mlade neminovno je značajan, brojni su pojedinci koji bi dodali i da je štetan, a donosioci odluka širom svijeta na različite načine pristupaju tom pitanju.

Tako je vijest da je jedna od najvećih saveznih država u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zabranila maloljetnicima pristup društvenim mrežama odjeknula vrlo brzo.

Portal Epoha objavio je informaciju da je “u Teksasu uveden zakon” koji onemogućava mlađima od 18 godina da kreiraju naloge na društvenim mrežama, koju su potom prenijeli i brojni drugi korisnici Fejsbuka. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17)

“Republikanski zastupnik Jared Patterson iz okruga Denton u Teksasu uveo je zakon kojim bi se maloljetnicima zabranilo da imaju račune na društvenim mrežama. Patterson tvrdi da društveni mediji nisu sigurni za maloljetnike, a među ostalim navodi i samoozljeđujući sadržaj”.

U daljem tekstu portala Epohe, navedeno je:

“Patterson je predložio novi zakon koji bi prisilio društvene platforme da provjeravaju dob korisnika. HB 896 bi zabranio maloljetnicima da dobiju račune na društvenim mrežama u Teksasu. Konkretno, ovim prijedlogom zakona nastoji se ograničiti korištenje društvenih medija na račune profila starijih od 18 godina, zahtijeva se od profila da koriste identifikaciju fotografije kao sredstvo provjere dobi, dopušta roditeljima da zatraže uklanjanje računa svog djeteta i dopušta Uredu državnog odvjetnika General treba reagirati na prijevarne poslovne prakse ako se krše pravila”, stoji u priopćenju za javnost Pattersonova ureda”.

Državni predstavnik Džared Paterson zaista je podnio početkom decembra prijedlog zakona HB 896 koji ima za cilj da suzbije uticaj društvenih mreža i onemogući im korišćenje tih kanala u virtuelnom prostoru.

On je, u saopštenju za javnost, apelovao na zakonodavce, navodeći brojne argumente koji opravdavaju usvajanje tog zakona.

“Stope samopovređivanja i samoubistava su bila u kontinuiranom padu u Sjedinjenim Državama do 2008. Kako je upotreba društvenih medija među maloletnicima dramatično porasla, tako su porasle i stope samopovređivanja i samoubistava.

Ovaj zakon nastoji da ograniči upotrebu društvenih medija licima mlađim od 18 godina, zahtijeva da profili koriste lični identifikacioni dokument sa fotografijom kao sredstvo verifikacije starosti, omogućava roditeljima da zatraže uklanjanje naloga svog djeteta..”

Navodi portala Epoha da je zakon usvojen nisu tačni. Na sajtu zvaničnom sajtu Zakonodavnog vijeća Teksasa posljednja informcija o HB896 je da je predat.

Istu informaciju je prenio i portal Nulta Tačka, uz naslov:

“Teksas zabranjuje društvene mreže za maloletnike i uvodi provjeru starosti korisnika”

Ipak, u tekstu portala Nulta Tačka autor je naveo da je državni predstavnik Paterson predložio zakon.

“Republikanski državni poslanik Džared Paterson, iz okruga Denton u Teksasu, predstavio je zakon kojim se maloljetnicima zabranjuje da imaju naloge na društvenim mrežama. Paterson tvrdi da društveni mediji nisu bezbedni za maloljetne osobe, navodeći, između ostalog, sadržaj za samopovređivanje.

Paterson je predložio novi zakon koji bi primorao društvene platforme da vrše provjeru starosti korisnika”.

Prema pisanju američkih medija, naredna zakonodavna sjednica zakazana je početkom januara naredne godine.

“Zakonodavna sjednica, 88. po redu, počinje 10. januara 2023. godine i traje 140 dana, do 29. maja 2023. Ako se HB896 usvoji u svom trenutnom obliku, zakon bi stupio na snagu 1. septembra 2023. godine”.

Dakle, zakon koji ima za cilj rastriktivnije mjere korišćenja društvenih mreža za maloljetnike nije usvojen, već je predložen, a njegovo razmatranje tek slijedi, zbog čega medijsku objavu portala Epoha i objave na Fejsbuku ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Autor:

Nina Đuranović

Objavljeno:

10/01/2023

Ocjena:

Dezinformacija
In this article