Zelenski nije pozvao NATO da napadne Rusiju nuklearnim oružjem

1385

Rusija, Ukrajina, Zapad i NATO, četiri su ključna međunarodna faktora u čijoj konstelaciji snaga javnost prati i analizira svaku odluku, s obzirom na uticaj koji imaju za većinu populacije.

Na društvenim mrežama je podijeljeno video-obraćanje predsjednika Ukrajine, Vladimira Zelenskog, uz tvrdnju da je navodno uputio poziv NATO savezu, da preventivno napadne Rusiju koristeći nuklearno oružje.

Video prati komentar autora:

“Zeleni bi cenio što NATO baci nuklearno oružje na Rusiju, ali bi bilo važno eliminisati mogućnost da Putin može da odgovori nuklearnim oružjem, rekao je ukrajinski predsednik”.

Zelenski se obratio na ukrajinskom jeziku, a u videu koji je objavljen na društvenim mrežama umetnut je transkript na engleskom:

“Šta bi trebalo da uradi NATO? Oni mogu da iskoriste nuklearno oružje na Rusiju, ali ono što je važno, još jednom apelujem na međunarodnu zajednicu, kao što je to bilo prije 24. februara. Moramo da pokrenemo preventivne udare, tako da oni znaju šta će im se dogoditi ukoliko to iskoriste i obrnuto. Moramo da eliminišemo mogućnost da Rusija napadne nuklearnim oružjem u slučaju da Putin kaže: “Oh, želite li tako? Pa, evo vas.” Preispitivanje upotrebe pritiska je ono što mislim da bi NATO trebalo da radi. Preispitati redosljed primjene nuklearnog oružja”, navedeno je u transkriptu video-obraćanja Zelenskog .

Napredna Google pretraga otkriva da je video nastao početkom oktobra 2022. godine, a da tvrdnja koja se dijeli na društvenim mrežama nije tačna. Video je zapravo isječak intevjua ukrajinskog predsjednika sa izvršnim direktorom Instituta Lowy u Australiji, Majklom Fulilovom. Cjelokupni intervju je dostupan na zvaničnom veb sajtu Instituta i njihovom Ju Tjub kanalu, a isječak koji se dijeli na društvenim mrežama dostupan je od 25:17.

Tom dijelu intervjua prethodi pitanje izvršnog direktora Fulilova da li Zelenski smatra da je izvjesnija mogućnost da Rusija iskoristi nuklearno oružje na Ukrajinu i šta bi NATO alijansa trebalo da preduzme kako bi odvratila Rusiju od ideje da primijeni to oružje u agresiji na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik je izjavio da Rusija ucjenjuje svijet i Ukrajinu upotrebom nuklearnog oružja. Na veb sajtu Instituta i na Ju Tjubu je dostupan simultani prevod koji ukazuje na razliku u odnosu na prevod koji je umetnut u videu koji se dijeli društvenim mrežama. Zelenski nije pozvao NATO da preventivno odgovori nukleranim oružjem, kako se tvrdi u objavi koja je predmet ove analize. On je zapravo izjavio da bi savez trebalo da onemogući Rusiju da koristi nuklearno oružje kroz preventivne udare, kako bi znali šta će im se dogoditi ako to urade.

“Sada šta bi NATO trebao da uradi da spriječi i odvrati od upotrebe nuklearnog oružja? Ono što je važno i što moram podvući još jednom u svojim izjavama međunarodnoj zajednici: preventivni udari, preventivne akcije tako da bi Rusija znala šta bi im se dogodilo. A ne zauzvrat, prvo sačekati nuklearne napade i onda reći šta će im se dogoditi. Ne. Postoji potreba da se preispita način na koji se vrši pritisak, postoji potreba da se preispita ovaj postupak”. 

Zelenski jeste rekao da bi NATO trebalo da izvrši preventivne udare i akcije, međutim on ni u jednom trenutku nije kazao da ti udari i akcije podrazumijevaju upotrebu nuklearnog oružja, odnosno da bi NATO trebalo da iskoristi nuklearno oružje u napadu na Rusiju.

Ubrzo nakon intervjua, na stranom govornom području, ali i domaćem proširile su se tvrdnje da Zelenski poziva NATO savez da preventivno djeluje upotrebom nuklearnog oružja na Rusiju. Da ti navodi nisu tačni, ukazali su brojne fakt-čeking redakcije poput AP News, Fact Check, France 24, Observers.

Kako Politico prenosi, zvaničnici Ukrajine su demantovali ove navode, ističući da Zelenski pod preventivnim akcijama nije podrazumijevao upotrebu nuklearnog oružja. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak je, na svom Tviter nalogu, objasnio da je Zelenski pod „napadima na Rusiju” mislio na „sankcije i oružanu pomoć”.

Kolege iz Raskrinkavanje.ba i Istinomera takođe su u svojim analizama dokazali da je podijeljen video isječak sa netačnim transkriptom.

Fejsbuk objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

In this article