Društvene mreže predstavljaju idealnu “pozornicu” za širenje netačnih informacija, a poseban segment takvih objava čine i one nastale namjernim manipulisanjem osjetljivim temama.

Izazivanjem empatičnosti ovakve objave dovode čitaoce u zabludu težeći ka jasnom cilju – povećanju broja lajkova, pratilaca, uopšte reakcija na plasirani sadržaj.

To je slučaj i sa objavom koju smo pronašli na Facebooku koja sadrži fotografiju na kojoj je prikazana žena kako čisti uz opis da je riječ o “djevojci koja živi u inostranstvu”, te da kao “većina ljudi sa Balkana koji odu preko grane, i ona radi za firmu čišćenja”.

“Većina tih istih ljudi kad dođe nazad u svoj kraj prosipa priče o fakultetu, o poslu advokata, doktora, inženjera, itd”, navodi se između ostalog u opisu fotografije koji sadrži i priloženi link (koji se nalazi u komentaru posta) koji dalje vodi do opširnijeg sadržaja poruke.

Da ova, kako je autor naziva, “poučna priča” nije povezana sa priloženom fotografijom utvrdili smo jednostavnom Google pretragom.

Riječ je o ilustrativnoj fotografiji, koja se može pronaći na različitim sajtovima (ovdje, ovdje…), a na internetu je, prema dostupnoj pretrazi, objavljena još 2019. godine.

Ovaj sadržaj dobija ocjenu Lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article