Popis ne može utvrditi koliko bivši funkcioneri imaju stanova 

1112

Uoči popisa stanovništva u medijima umjesto objašnjenja tog procesa i edukativnog sadržaja češće možete vidjeti predstavnike političkih partija kako vam šalju poluapokaliptična upozorenja, neki vam objašnjavaju da je ovo prvi pravi popis, neki vam govore da će popis otkriti koliko stanova imaju bivši funkcioneri vlasti.  

Popis stanovništva će se obaviti (najvjerovatnije) u periodu od 1. do 15. novembra. Tada bi popisivači trebalo da pokucaju na vaša vrata, pitaju vas sa koliko članova porodice živite, šta ste po obrazovanju, tačnije – 104 različita pitanja.   

Vrlo očekivano, u javnosti dominiraju tri pitanja – vjera, nacija i jezik.  

Ipak, iz koalicije Za budućnost Crne Gore plasiran je narativ da bi popis, osim što će pobrojati koliko je koje vjere i nacije, trebalo „i da konačno obznani da nekadašnji gradonačelnici i visoki funkcioneri poput Miomira Mugoše i Brana Gvozdenovića imaju na stotine stanova“.  Slične tvrdnje su iznosili i iz SNP, navodeći da stranke bivšeg režima žele da otporom popisu “onemoguće preispitivanje svih onih čija imovina značajno prevazilazi njihova primanja”. 

Neki njihovi funkcioneri isto poručuju kroz svoje kolumne – popis popisuje i DPS stanove.  

Redakcija Raskrinkavanja ovim povodom je uputila pitanja jedinoj nadležnoj instituciji za pitanje popisa – Monstatu – da li je predstojećim popisom uopšte moguće utvrditi da li bivši funkcioneri imaju veliki broj stanova?  

Iz Monstata su nam, pozivajući se na Zakon o popisu, jasno i nedvosmisleno rekli – ne može. 

„Član 29. Zakona o popisu definiše : “Podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana”. Dodatno, članovima 9, 10 i 11 pomenutog Zakona definisana su pitanja koja se građanima postavljaju kroz popis. Uvidom u navedeno možete se uvjeriti da se popisom ne prikupljaju podaci o vlasništvu stanova. Dakle, popisom nije moguće utvrditi koliko stanova ima pojedinac, ko god on bio“, kazali su Raskrinkavanju iz Monstata. 

Dakle, razlog je jednostavan, podaci koje date popisivaču ne mogu se koristiti da vam se nametne neka obaveza. To znači da na osnovu površine stana koju ste prikazali u popisnici država ne može da vam obračuna porez niti nametne neku drugu obavezu, odnosno, za te potrebe može služiti jedino izvod iz katastra nepokretnosti.  

Takođe, podaci koje date tokom popisa ne mogu se koristiti ni da biste ostvarili neko pravo, na primjer, na osnovu podataka koje ste prikazali u popisnici ne možete ostvariti socijalnu pomoć, subvenciju ili neko drugo pravo. Odnosno, za to se koriste dokazi iz socijalnog kartona, evidencije nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje i podataka drugih organa. Najpreciznije rečeno – podaci koje date MONSTAT-u mogu se koristiti samo za potrebe obračuna statističkih podataka o ukupnoj populaciji. 

Ono što je takođe potpuno jasno – popis je statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmjeri državne politike i partije i pojedinci ne bi trebalo da građane navode na pogrešne zaključke.

Darvin Murić