Abazović nije vlasnik kuće čija je fotografija podijeljena na društvenim mrežama 

623

Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori zakazani su za 11. jun. Dok premijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, sa svojim koalicionim partnerom, sprovodi predizbornu kampanju “Hrabro se broji”, korisnici društvenih mreža “broje” njegovu imovinu. 

Kao povod za to poslužila je objava poslanika URA-e Miloša Konatara na Twitteru u kojoj je podijelio predizborni spot u kom Abazović promoviše projekat u okviru kog će biti obezbjeđeni povoljniji uslovi građanima za kupovinu stana, uz komentar da aktuelni premijer živi kao podstanar. 

Pojedini korisnici Facebooka su potom komentaru Konatara dodali i fotografiju kuće uz prateći komentar koji aludira na to da je prikazana kuća u vlasništvu Abazovića. 

Autor objave je u međuvremenu izbrisao objavu. Ipak, zbog velike vidljivosti objave do trenutka kada je bila dostupna, važno je ukazati na netačnost tvrdnji o Abazovićevoj imovini. 

Prema posljednjim podacima, dostupnim na vebsajtu Agencije za sprječavanje korupcije, aktuelni premijer Dritan Abazović posjeduje vikendicu veličine 30 kvadrata što svakako nije kuća čija se fotografija našla na društvenim mrežma. 

Obrnuta pretraga fotografija pokazuje da kuća prikazana na skrinšotu ne pripada Abazoviću. Fotografija je viralna od 2015, podijeljena je na raznim stranim forumima i veb sajtovima u različitom kontekstu, često satiričnom

Evidentno je da je fotografija nasumične kuće preuzeta sa interneta i iskorištena za demantovanje navoda Konatara, da premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović ne posjeduje stan. 

Njegov imovinski karton i lako provjerljiv izvor fotografija putem Google pretrage pokazuju da kuća nije u premijerovom vlasništvu. 

Facebook objava je ocijenjena kao lažna vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article