Crnogorsko primorje: Nije prljavština, već prirodan proces

1740
more-prljavstina

Ljetnja turistička sezona je iza ugla i turisti već stižu u Crnu Goru. Ali, naslovi iz medija i sa društvenih mreža koji ih dočekuju šalju zabrinjavajuće poruke. Posljednjih desetak dana na internetu se vodi polemika – šta je to u crnogorskom moru: prljavština ili nešto drugo, da li je voda bezbjedna za kupanje, kako ćemo dočekati goste…

Internetom kruže snimci iz gotovo svih gradova na obali. Žute mrlje pojavile su se na plažama u Buljarici, Bečićima, Tivtu, Herceg Novom. Korisnici društvenih mreža razvijaju sopstvene teorije. A, u tome im pomažu i popularne fejsbuk stranice. Na jednoj od njih pojavio se snimak, na kojem se vidi da je u plićaku voda zamućena i da je žućkaste boje. Snimak prati tekst:

Ajde zaplivaj na rivijeri majčin sine. Zna li ko o čemu se radi? Kako dolazi do ovoga svake godine?

Na ovako postavljeno pitanje stiglo je dosta odgovora u komentarima. Većina njih je u skladu sa onim što kaže struka, iako ima i onih koji su spremno dočekali da “izvale” po koju šalu ili nevjerovatnu teoriju, pa sve do onih sarkastičnih.

I mediji su počeli da nagađaju da li se možda radi o takozvanom procesu “cvjetanja mora” ili da li je prljavština…

U jutarnjem programu televizije Vijesti gostovala je Dragana Drakulović iz Instituta za biologiju mora. Ona kaže:

“Nije zabilježeno cvjetanje mora, već cvjetanje kopnenih biljaka, čija polenova zrnca su jako lagana zbog vazdušnih kesica koje imaju i vjetrom lako dođu do morske vode. U morskoj vodi, nošene strujama i vjetrom, one se gomilaju i tako kao neka prljavština, odnosno žućkasta skrama, dospiju do obala.”

Drakulović kaže još i da su se slične žute mrlje i skrame pojavile i duž hrvatske obale, kao i u Sloveniji, u Piranskom zalivu.

Slična pojava dogodila se i tokom vikenda 14-15. maja, kada su društvene mreže takođe preplavili negativni komentari. Tada je do taloga na površini vode došlo nakon jakog pljuska. Direktor Instituta za biologiju mora, Aleksandar Joksimović tada je izjavio:

“Naša pretpostavka je da je uzrok jaka kiša i pljusak koji je u subotu između 13 i 15 sati zadesio crnogorsko primorje. Velika količina polena tako je završila u more, s obzirom da je cvjetanje vegetacije na obalama prisutno, a sprale su se i nečistoće u more i stvorila se ta pjena.”

Iz Instituta kažu da svake godine rade provjeru kvaliteta vode na 110 javnih kupališta od maja do oktobra, u rasponu od po 15 dana. Dakle, ispitivanja su u toku i, kako kaže Drakulović, voda za kupanje je generalno dobrog kvaliteta.

To dalje dovodi do zaključka da vijesti ovog tipa, koje prate oprečni komentari, a koje se šire društvenim mrežama – više odmažu crnogorskom turizmu i privredi, nego što donose koristi.

Zbog objašnjenja stručnjaka da je voda ovih dana zamućena usljed prirodnih procesa, te da nije opasna za kupače, ova informacija dobija ocjenu dezinformacija.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

In this article