Ljetnja turistička sezona je iza ugla i turisti već stižu u Crnu Goru. Ali, naslovi iz medija i sa društvenih mreža koji ih dočekuju šalju zabrinjavajuće poruke. Posljednjih desetak dana na internetu se vodi polemika – šta je to u crnogorskom moru: prljavština ili nešto drugo, da li je voda bezbjedna za kupanje, kako ćemo dočekati goste…
Internetom kruže snimci iz gotovo svih gradova na obali. Žute mrlje pojavile su se na plažama u Buljarici, Bečićima, Tivtu, Herceg Novom. Korisnici društvenih mreža razvijaju sopstvene teorije. A, u tome im pomažu i popularne fejsbuk stranice. Na jednoj od njih pojavio se snimak, na kojem se vidi da je u plićaku voda zamućena i da je žućkaste boje. Snimak prati tekst:
Na ovako postavljeno pitanje stiglo je dosta odgovora u komentarima. Većina njih je u skladu sa onim što kaže struka, iako ima i onih koji su spremno dočekali da “izvale” po koju šalu ili nevjerovatnu teoriju, pa sve do onih sarkastičnih.
I mediji su počeli da nagađaju da li se možda radi o takozvanom procesu “cvjetanja mora” ili da li je prljavština…
U jutarnjem programu televizije Vijesti gostovala je Dragana Drakulović iz Instituta za biologiju mora. Ona kaže:
Drakulović kaže još i da su se slične žute mrlje i skrame pojavile i duž hrvatske obale, kao i u Sloveniji, u Piranskom zalivu.
Slična pojava dogodila se i tokom vikenda 14-15. maja, kada su društvene mreže takođe preplavili negativni komentari. Tada je do taloga na površini vode došlo nakon jakog pljuska. Direktor Instituta za biologiju mora, Aleksandar Joksimović tada je izjavio:
Iz Instituta kažu da svake godine rade provjeru kvaliteta vode na 110 javnih kupališta od maja do oktobra, u rasponu od po 15 dana. Dakle, ispitivanja su u toku i, kako kaže Drakulović, voda za kupanje je generalno dobrog kvaliteta.
To dalje dovodi do zaključka da vijesti ovog tipa, koje prate oprečni komentari, a koje se šire društvenim mrežama – više odmažu crnogorskom turizmu i privredi, nego što donose koristi.
Zbog objašnjenja stručnjaka da je voda ovih dana zamućena usljed prirodnih procesa, te da nije opasna za kupače, ova informacija dobija ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
