Dugo spominjani Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom bio je jedna od glavnih prošlonedjeljnih tema u crnogorskim medijima.
Razlog za to je odluka koju je Vlada donijela na sjednici, a tiče se utvrđivanja predloga Zakona.
Kao i većinu udarnih tema u Crnoj Gori, i ovu su ispratile brojne kontroverze, a jedan od razloga je objavljivanje pisma Evropske komisije u kojoj se crnogorskim vlastima sugeriše da preispitaju predložena rješenja u okviru navedenog Zakona.
Prenoseći sadržaj poruke EK, crnogorski portal Borba ustvrdio je sljedeće:
„Evropska komisija juče podržavala Zakon o porijeklu imovine a danas traži da se preispita: „Potrebno uraditi javne konsultacije“.
U tekstu se navodi da je EK predložila Vladi da još jednom, putem javnih konsultacija, preispita sve ono što je dio predloženog akta.
Ipak, ono što je sporno u članku navedenog portala, jeste tvrdnja da je EK najprije podržala Zakon, a onda, kako sugeriše naslov, promijenila mišljenje i naložila ponovno preispitivanje.
Uprkos pomenutim tvrdnjama, nema dokaza koji upućuju na to da je Evropska komisija mijenjala mišljenje u vezi sa Zakonom o oduzimanju imovine.
Ono što dokazuje ovu tezu je i činjenica da je prvo mišljenje eksperata Evropske komisije na Nacrt Zakona oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću stiglo još u maju kada su takođe imali brojne zamjerke na nacrt, što je potvrdio i savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja, Ivo Šoć.
Iz MANS-a su ukazivali da Ministarstvo pravde nije učinilo nacrt zakona dostupnim javnosti, da bi onda Vlada je na sjednici održanoj 15. decembra utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, što je objavljeno na zvaničnom sajtu.
Kada su u pitanju poruke iz Brisela koje se tiču ove teme, one nijesu stigle ni na dan utvrđivanja predloga Zakona, a ni dan nakon.
Zapravo, ekspert EK i šef odjeljenja za Crnu Goru i Srbiju Majkl Miler 9. decembra je dostavio pismo ambasadoru Crne Gore u Briselu Petru Markoviću, o čemu su izvijestili mediji.
“Kao što znate, EU pokriva proširenu konfiskaciju, konfiskaciju zasnovanu na vrijednosti i oduzimanje treće strane. Po ovim elementima, Crna Gora mora da se uskladi sa standardima EU i definicijama EU. Što se tiče konfiskacije bez osude, ovo još uvjek nije dio pravnih tekovina EU, a države članice EU su se opredijelile za različite modele, u zavisnosti od svojih potreba i pravnih tradicija. Hibridni režim građanskog i krivičnog postupka nije neophodno problematičan, ali bi trebalo da ima sve proceduralne garancije navedene u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava i uzme u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. U tom smislu, ekspertska procjena ukazuje na ozbiljne rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u sadašnjem obliku”, navodi se u pismu čiji je sadržaj prenijet na portalu Vijesti.
„Miler je naglasio potrebu da se unaprijedi proces internih konsultacija ključnih djelova zakona, prije formalnih konsultacija sa EK, te da je ključno da država iscrpi sve korake uključujući javne konsultacije i konsultacije sa predstavnicima pravosuđa prije nego podijeli sa EK konačan nacrt , a sve to da bi se obezbijedila njegova efikasna primjena“, prenio je isti portal nakon što je utvrđen predlog Zakona na sjednici Vlade.
Još jedna potvrda da je EK dala negativno mišljenje stigla je 15. decembra, kada je Vlada utvrdila Predlog ovog zakona, takođe iz MANS-a.
Ono što možemo zaključiti iz medijskih interpretacija koje se tiču pisma eksperata Evropske komisije, jeste da je crnogorskim vlastima sugerisano da rješenja koja čine Zakon o oduzimanju imovine detaljno analiziraju i podvrgnu javnoj raspravi, kako bi čitav proces bio transparentan do kraja.
Ono što je takođe bitno naglasiti jeste da su pomenute preporuke dio pisma poslatog 9. decembra, dakle šest dana prije utvrđivanja Predloga Zakona na sjednici Vlade.
Upravo te činjenice jasno demantuju navode portala Borba – da je Evropska komisija podržala zakon, a nakon toga navodno tražila da se on mijenja.
Upravo iz navedenih razloga, članak ovog medija ocijenili smo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
