EU direktiva nije izostavila silovanje, niti to ima veze sa migrantima 

404

Evropska unije (EU) i države članice prepoznaju sve gorući problem rodno zasnovanog nasilja nad ženama, pokušavajući da im pruže neophodnu zaštitu različitim mjerama i akcijama. 

Jedna od posljednjih takvih mjera je i Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je bila predmet kritika na društvenim mrežama. 

U jednoj Fejsbuk objavi se navodi sljedeće: 

“EU je usvojila posebnu direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama. Prva takve vrste u EU. Kakav napredak za prava i status žena, kakva pobjeda feminizma, zar ne! Avaj, iz direktive je izostavljeno silovanje!”. 

Autor objave, odgovara i na pitanje “zašto” je iz direktive izostavljeno silovanje: 

“Jer migranti širom evrope masovno siluju djevojke a EU ne bi baš da ih ekspeditivno hapsi, zatvara i kažnjava. Greota je. Direktiva EU, skloništa za žene žrtve nasilja, Istanbulska konvencija, treninzi za sudije, tužioce i policiju da sve vjeruju ženi i ekspeditivno hapse i osuđuju muškarce je za muževe i očeve, nije za tamo neke fine ljude koji samo malo imaju problem sa kontrolom svojih nagona”. 

Prije svega, u objavi je netačno navedena informacija koja se odnosi na trenutni status Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.  

Taj dokument još uvijek nije usvojen na nivou država članica EU. 

Prijedlog Direktive, koji je Evropska komisija (EK) usvojila u martu 2022, trenutno je još u proceduri razmatranja. 

Taj dokument razmatran je na posljednjem međuinstitucionalnom sastanku Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta koji je održan sredinom decembra prošle godine.   

Do zastoja u usvajanju dokumenta je došlo zbog neslaganja u vezi sa tačnom definicijom silovanja. Međutim, to svakako ne znači da je “iz direktive izostavljeno silovanje” kako se tvrdi u objavi na društvenim mrežama. 

Već na provoj stranici dokumenta (u verziji dostupnoj na hrvatskom jeziku) u okviru podnaslova “obrazloženje”, navodi se sljedeće: 

“Nasilje nad ženama rodno je uvjetovano nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili nasilje koje nerazmjerno pogađa žene. Uključuje sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihološku ili ekonomsku štetu ili patnju, uključujući prijetnje takvim djelima. Obuhvaća kaznena djela kao što su seksualno nasilje, uključujući silovanje, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni brak, prisilni pobačaj ili sterilizaciju, trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, uhođenje, seksualno uznemiravanje, femicid, govor mržnje i zločine na temelju spola i različite oblike online nasilja („nasilja na internetu”), uključujući dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka ili manipuliranje njima, uhođenje na internetu i uznemiravanje na internetu”. 

Definicija koju su predložili EP i EK (dostupna na strani 22 gore navedenog dokumenta) u prvobitnom tekstu navodi da je silovanje odnos bez pristanka. 

Ipak, pojedine države članice EU drugačije tumače silovanje, što je odložilo konačni dogovor i usvajanje Direktive.  

Dok određene zemlje u krivičnom zakonu definišu silovanje kao seksualni čin počinjen nad osobom pod prijetnjom, prinudom ili posredstvom nasilja, jedan broj država podržava definiciju silovanja na osnovu izostanka pristanka. 

Argumenti država koje se protive prijedlogu inicijalne definicije silovanja u Direktivi su pravne prirode i nemaju nikakve veze sa njihovom politikom koja se odnosi na migrante. 

Za sada, još uvijek nije postignut dogovor među državama EU. 

Pregovori o Direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici će se nastaviti pod belgijskim predsjedavanjem EU, koje će trajati od januara do juna ove godine godine. 

Posvećenost EU ovoj temi je neupitna, a da je tako potvrđuje i njihovo saopštenje uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra, u kojem se između ostalog navodi: 

“Nasilje nad ženama i djevojčicama je ožiljak na tkivu svih društava. Činjenice su poražavajuće: u EU i širom svijeta svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, uključujući zlostavljanje, uznemiravanje, silovanje, seksualno iskorištavanje, sakaćenje genitalija, prisilni brak i femicid. Mnoge žene i djevojčice moraju živjeti s očajem koji često ostaje nevidljiv. Njihova zaštita i okončanje nasilja nad ženama podrazumijeva znatno više od pukog stremljenja ka rodnoj ravnopravnosti. To podrazumijeva ostvarivanje osnovnih ljudskih prava. To podrazumijeva da se počinioci hitno privedu pravdi”. 

Zbog činjenice da je u objavi navedena netačna tvrdnja o statusu ovog dokumenta, te da je istaknuto da je čin silovanja izostavljen, objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju. 

Objavi dajemo i ocjenu manipulisanje činjenicama, jer bez utemeljenja dovodi u vezu strateški dokument EU sa postupanjem prema migrantima, navodeći čitaoce na pogrešan zaključak. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article