Najpoznatijeg crnogorskog vladara Njegoša prisvajaju i Crna Gora i Srbija, pa se desi da se o njemu provuče i poneka dezinformacija. Jedna takva dolazi sa Fejsbuk stranice pod nazivom – Istorija Srbske Crne Gore.  

U postu na pomenutoj stranici je objavljena fotografija kovanice na kojoj se vidi zmija i ispis “Crna Gora 1851”. Post prati tekst: 

Ovo je otisak Njegoševog kalupa za novac, koji je on tražio da se napravi pred odlazak na liječenje u Napulj. Na otisku, zmija otrovnica je simbolisala tursku koja steže Crnu Goru. 

Radi se o kovanici koja nije ušla u zvaničnu upotrebu. O njoj na sajtu Centralne banke piše

“Prvi pokušaji kovanja crnogorskog novca vežu se za period vladavine Petra II Petrovića Njegoša. Prilikom jedne od svojih posjeta Italiji, u kojoj je bio sa putopiscem Ljubomirom Nenadovićem, Njegoš je u Napulju posjetio bankara Karla Rotšilda. U razgovoru, koji su vodili, bankar je bio oduševljen ljepotom i istorijom Crne Gore koju mu je crnogorski vladika prikazao. Tom prilikom je Njegošu predložio da počne da kuje crnogorski novac. Ideja je bila da se na aversu nađe ćirilični natpis „ZLATNI PERUN“, po slovenskom bogu čije je ime uzeto za naziv valute, a kao i vrijednost novca koja je iznosila dva talira. Na reversu je trebalo da piše „Crna Gora 1851“, godina kada je trebalo da počne kovanje. Natpis se nalazi u krugu koji formira uroboros, mitološka predstava zmije koja simboliše vječnost. Petar II Petrović Njegoš je umro 1851. godine i nije uspio da ostvari svoju zamisao kovanja prvog crnogorskog novca.” 

Zmija na kovanici, dakle, ne simboliše Tursku koja steže Crnu Goru, kako se navodi u spornoj objavi, već je simbol – uroboros. O njemu je moguće pronaći dosta podataka, a u suštini predstavlja vječnost, kao i što je objašnjeno na sajtu Centralne banke.  

Ova objava dobija ocjenu – dezinformacija.  

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article