Osnivač kompanije Majkrosoft i poznati filantrop Bil Gejts je “najrabljenije” ime u gotovo svim teorijama zavjere, a sada je ponovo u centru pažnje zbog svog doprinosa u očuvanju šuma.
Posljednja tvrdnja je da Gejts namjerava da posiječe milione hektara šume kako bi se borio protiv klimatskih promjena.
“Zamislite samo koliko zao morate biti da biste sekli šume i rekli svima da je to da biste „spasili planetu“, navedeno je u objavi.
Pojedini korisnici došli su i do zaključka da “poremećeni umovi imaju namjeru uništiti planetu”.
Tačno je da je kompanija “Breakthrough Energy” (koja se pominje u objavama) u vlasništvu Bil Gejtsa i jedna je od onih koje su finansijski podržali start-up kompaniju “Kodama Systems”. Međutim, cilj ovog projekta je zapravo očuvanje biodiverziteta šuma, a ne sječa drveća na površini od 70 miliona hektara, kako se to tvrdi u objavama na društvenim mrežama.
Portparol kompanije “Kodama Systems” Džejms Sedlak naveo je da su tvrdnje o uništavanju šume netačne. On je ukazao da su navodi potekli od članka američkog magazina Forbes.
“U julskom izdanju navedeno je da Šumarska služba SAD-a ima za cilj da „prorijedi“ oko 70 miliona hektara gusto zbijenih šuma na zapadu SAD-a kako bi smanjila rizik od teških požara.
To ne znači sječu svih stabala na tim hektarima, što je kasnije pogrešno protumačeno“, napisao je Sedlak, a prenosi AP.
Šumska služba SAD-a i Kodama teže da sprovedu akciju„ ekološko prorjeđivanje šuma “, tokom koje se određena, rizična stabla sijeku iz gustih djelova šume i na taj način se omogućava zrelim stablima da napreduju.
Dakle, niti će milioni hektara biti uništeni, kako se tvrdi u objavama, niti projekat, koji je finansijski podržao Bil Gejts, ima za cilj da uništi planetu.
Iz kompanije pojašnjavaju da je u pitanju sistem koji je osmišljen da spriječi propadanje stabala i u tom procesu otpuštanje ugljenika u atmosferu.
“Stvaramo sveobuhvatnu uslugu obnove šuma koja ima za cilj poboljšanje operacija prorjeđivanja i korišćenje biomase koja se ne može prodati. Poboljšanje operacija podrazumijeva automatizaciju mašina, implementaciju teleoperacija i jačanje povezanosti sa udaljenim lokacijama: brže obavljanje posla i bezbjednija radna mjesta za osoblje na zemlji. Naš metod korišćenja biomase koja se ne može prodati sastoji se od skladištenja drvenastih ostataka sa visokim sadržajem ugljenika od operacija prorjeđivanja na način koji minimizira razlaganje uz niska ulaganja. Ovi ostaci bi inače bili spaljeni na gomili, što je i skupo, i izvor emisije CO2”, navedeno je na veb sajtu.
U nastavku je pojašnjen i sistem rada kompanije Kodama Systems:
“Kodama razvija metodologiju za ekstrakciju ugljenika, drvenastih ostataka iz operacija prorjeđivanja i skladištenja u geološkim trezorima koji su dizajnirani da minimiziraju razlaganje i ostanu održivi na dugi rok. Ovaj model koristi privatne investicije kako bi poslužio kao isplativa, klimatski pozitivna alternativa spaljivanju stabala na gomili”.
Dakle, ta start-up kompanija razvija sistem koji podrazumijeva zakopavanje posječenih stabala u zasebne geološke “trezore”, kako bi na taj način bilo spriječeno otpuštanje ugljendioksida iz stabala nazad u atmosferu.
U prvom blogu na vebsajtu kompanije pojašnjeno je da veliki broj šuma u SAD-u čine brojna drveća koja su odumrla i da su to lokacije podložne požarima visokog intenziteta. Rješenje za sprečavanje tih požara nudi Kodama, a podrazumijevaju upravo prorjeđivanje šuma i kontrolisane požare.
Sličnim navodima su se bavile o kolege iz Raskrinkavanja.ba, ukazujući u svojoj analizi da akcija proređivanja šuma predstavlja alternativu spaljivanja što dovodi do ponovnog emitovanja ugljendioksida u atmosferu.
Zbog svega navedenog, objave ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
