Dino Merlin i moda: Nit’ je ljiljan niti simbolizuje milosrđe 

900
dino.merlin-zastava

Eho rata 90-tih često je prisutan na društvenim mrežama, gdje se nerijetko po potrebi otvori tema kompleksnih odnosa u regionu uz često iskazivanje nacionalne netrpeljivosti pojedinaca. 

Povod za takve diskusije pojedini korisnici društvenih mreža pronašli su u koncertu bosanskohercegovačkog pjevača Dina Merlina koji je nedavno održan u Beogradu, a u odjevnoj kombinaciji čuvenog pjevača uočili su određenu simboliku i protumačili je kao provokaciju.  

“Je li, bre, Srbi moji, je l’ ovo Dino imao ljiljan na košulji u Beogradu?” 

Drugi na sličan način tumače odjeću pjevača: 

“Dino Merlin na koncertu u Beogradu nosio ljiljan na košulji. Izjavio da je to simbol milosrđa i bezuslovne ljubavi. 

Očekujem od Aleksandre Prijović da u Zagrebu stavi kokardu i kaže da je to simbol faune i biodiverziteta”. 

Da je Merlin na koncertu u Beogradu nosio košulju na kojoj je utisnut ljiljan objavili su i brojni regionalni mediji poput Blica, Telegrafa, Nova.rs, Espresso.co.rs, Nportal.rs, Kurira koji košulju i navodni ljiljan na njoj nisu tumačili kao provokaciju već su objašnjavali da je u pitanju cvijet koji je “simbol milosrđa i bezuslovne ljubavi”. 

Ipak, korisnici društvenih mreža i mediji vidjeli su simboliku koje nema – cvijet na Merlinovoj košulji nije ljiljan, već orhideja.  

Osim što je razlika između ova dva cvijeta očigledna i na prvi pogled fotografije, da na košulji Merlina nije ljiljan potvrđuje i naše malo istraživanje.  

Košulja koju je Merlin nosio je dio posljednje kolekcije modnog brenda Alexander McQueen. 

Kako je ljiljan pretvoren u ideološki simbol? 

Ljiljan se, kao simbol, u istoriji Bosne i Hercegovine pojavljuje od 14. vijeka. Na grbu Tvrtka Kotromanića koji je nastao nakon što je 1377. godine krunisan za kralja, na plavom štitu se nalazila bijela kosa pruga sa šest zlatnih ljiljana.  

“Taj grb ni tokom srednjeg vijeka nije konstantno upotrebljavan, a poslije osmanskog osvajanja je potisnut i sasvim zaboravljen. Iako je uziman u obzir prilikom izbora grba za Bosnu i Hercegovinu tokom austro-ugarske uprave krajem 19. stoljeća i prilikom formiranja socijalističkog društva nakon Drugog svjetskog rata, ni u jednom od ta dva navrata nije odabran kao konačno rješenje”, naveo je istoričar Emir O. Filipović u izjavi za Al Džaziru Balkan

U novijoj istoriji, ljiljan se pojavljuje na državnom simbolu Republike Bosne i Hercegovine od 1992. godine.  

Iako je ljiljan imao pozitivnu konotaciju jer je predstavljao sve pojedince koji žive u Bosni i Hercegovini, na doživljaj tog cvijeta uticala su ratna dešavanja. 

Zlatni ljiljan je postao vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u toj državi. 

Zbog činjenice da Dino Merlin na koncertu u Beogradu nije nosio košulju na kojoj je istaknut ljiljan, niti je dao izjavu o simbolu koji su brojni korisnici društvenih mreža i regionalni mediji vidjeli gdje ga nema, objave na društvenim mrežama ocijenili smo kao lažnu vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Kako u tekstovima medija koje smo pomenuli nije bilo tumačenja da je u pitanju provokacija, članci Kurira, Blica, Telegrafa, Nove, Nportala, i Espressa dobijaju ocjenu greška.   

Ocjenu “Greška” dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti sa nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utiče na javnost. 

Edit: 24.11.2023.

Portal Kurir objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

Portal Espreso objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

Edit: 21.12.2023.

Portal Blic.rs objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

In this article