Službeni dokument njemačke Vlade poslužio je da regionalni mediji plasiraju članke o tome kako je ta država još prije osam godina prognozirala pojavu COVID-19. Tim potezom mediji su svoju čitalačku publiku dezinformisali, jer činjenice govore drugačije.
Portal Alo objavio je tekst pod nazivom:
U tekstu je objavljeno viđenje profesora Voltera Fajta o tom dokumentu. Prati ga i video snimak Youtube emisije u kojoj je gost Fajt.
U tekstu se navodi:
Isti članak objavila je Slobodna Bosna.
Vlada Njemačke uradila je dokument “Analiza rizika stanovništva” u kome su razrađene mjere i posjledice od mogućih prirodnih katastofa poplava i pandemije. Dio tog dokumenta je odeljak “Pandemija virusa Modi-SARS” koji je pripremio njemački institut Robert Koch u saradnji sa saveznim vlastima u kome se razrađuje scenario pojave vrste SARS-a u Jugoistoočnoj Aziji prelaskom sa divljih životinja na čovjeka koje se prodaju na pijaci.
Da u pitanju nije nikakva sličnost sa pandemijom COVID-9 utvrdi o je njemački portal za provjeru činjenica Correktiv u svom članku.
Objašnjeno je da je Robert Koch razvio scenario o vanrednoj epidemiji koja je zasnovana na virusu SARS a koji je uzročnik bolesti iz 2003. godine i kako je za Correktiv objasnio predstavnik PR službe BBK ta analiza je urađena iz predostrožnosti.
Correktiv objašnjava da je razlog za izradu tog dokumenta bio da se provjeri da li bi Njemačka bila dobro pripremljena za tu situaciji. Uz to, stručnjaci Robert Kocha pošli su od toga da bi novi virus ugrozio sve grupe podjednako i da bi rizik smrtnosti bio 10 odsto stanovništva, dok kod COVID-19 u rizičnu grupu spadaju stariji iznad 50 godina. Trenutno nije moguće utvrditi precizne podatke o smrtnosti od COVID-19 jer se ne zna koliko je ljudi zaraženo, ali sve informacije govore da je značajno ispod 10 odsto.
I Raskrikavanje.rs je već pisalo da da je njemačka vlada krajem marta objasnila da radi o hipotetičkom scenariju u kome je opisan tok pandemije.
Članke koje su objavili Alo i SlobodnaBosna ocjenjujemo kao dezinformaciju. Tu ocjenu dobija medijski sadržaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacije.
Alo: Dezinformacija | Slobodna Bosna: Dezinformacija
