Fotografija ne dokazuje da se američki general predao Rusima 

2295
americki-general-olson

Od početka rata u Ukrajini korisnici društvenih medija koji podržavaju Rusiju nizom dezinformacija pokušavaju dokazati umiješanost zapada u taj sukob, preciznije, prisustvo oficira iz članica NATO-a na ratištu. Jedan od takvih pokušaja je i tvrdnja da se u Azovstalu, čeličani oko koje se odvijaju žestoke borbe, predao američki general Erik Olson.

Ova objava se počela širiti upravo u periodu kada su ukrajinske snage počele napuštati čeličanu, nazivajući to evakuacijom, dok druga strana navodi da su se ukrajinski vojnici zapravo predali.  

Uz fotografiju na kojoj ruski vojnici vode zarobljene Ukrajince stoji sljedeći naslov:  

„U  Azovstalu su se predali: američki general Erik Olson. Britanski potpukovnik Džon Bejli i četiri vojna instruktora NАТО-а“.  

Istovjetne tvrdnje širile su se i na Tviteru, kao i na drugim jezicima.  

Iako se tvrdnja da se Olson predao počela širiti sredinom maja, kada je čeličana Azovstal pala, fotografija koja prati tvrdnju o njegovoj navodnoj predaji nastala je ranije.  

Nju je još 14. aprila, kako nam  je pokazala obrnuta pretraga na internetu, objavila agencija Ria.ru u izvještaju iz takozvane Luganske republike, gdje se odavala očast stradalima „u ukrajinskoj agresiji 2014.“  a fotografiju prati legenda – I ukrajinski zarobljenici su dovedeni na događaj.  

Dakle, na fotografiji nema Erika Olsona i ona nije dokaz da se američki general predao u Azovstalu.  

Kako je objasnio sajt za provjeru činjenica, Lead Stories, Oslon se penzionisao još 2011. godine. 

Ni o navodnoj predaji britanskog potpukovnika Džona Bejlija i NATO instruktora nije moguće nikakvu potvrdu.  

S obzriom na to da fotografija nema veze sa Olsenom i da je napravljena znatno prije nego se počela širiti priča o njegovoj navodnoj predaju, ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article