Brojni domaći i svjetski mediji su prenijeli vijest da se u nedjelju, 19. maja srušio helikopter u kojem se nalazio predsjednik Irana Ebrahim Raisi.
U trenucima dok još uvijek nije bila potvrđena informacija o stradalima na društvenoj mreži Threds podijeljena je vijest da je Raisi preživio, uz video snimak čiji kadrovi prikazuju susret iranskog predsjednika sa nekim zvaničnicima, kao i iz helikoptera.
“Predsednik Raisi je preživeo nesreću tokom leta sa sastanka sa Ilhamom Alijevim za Teheran, preneli su iranski mediji.
Na snimku se vidi snimak leta poglavara Islamske Republike. Sat vremena pre teškog sletanja u planinsko područje zbog magle”, piše u objavi.
Video, podijeljen u objavi na Threadsu, autentičan je i prikazuje susret iranskog predsjednika Raisija sa zvaničnicima Azerbejdžana.
Raisi je prethodno boravio u Azerbejdžanu u nedjelju, gdje je sa predsjednikom Azerbejdžana, Ilhamom Alijevim, otvorio branu.
Iranska vlada na dan nesreće saopštila da je helikopter kojim se prevozio Raisi jedan od tri helikoptera u konvoju koji je letio blizu granice sa Azerbejdžanom.
Nakon višečasovne potrage, saopšteno je da je predsjednik Irana, Ebrahim Raisi preminuo.
Sa Raisijem, u helikopteru su putovali i ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan, ajatolah Mohamed Ali Al-e Hašem, imam iz grada Tabriza, general Malek Rahmati, koji je upravljao provincijom Istočni Azerbejdžan, kao i šef Raisijevog obezbjeđenja, Sardar Sejed Mehdi Musavi.
Dakle, vijest da je iranski predsjednik preživio nesreću nije tačna. Radi objektivnosti ove analize, važno je istaći da je iranska novinska agencija Mahr objavila da je Raisi živ i da je na putu do Tabriza, a da je nakon toga vijest ispravljena.
Ipak, agencija Mahr je objavila da su svi putnici u helikopteru koji se srušio preminuli.
Uzimajući u obzir da je autor objave na društvenoj mreži Threds podijelio informaciju koja je netačna, a koju su prethodno objavili iranski mediji, a potom i ispravili, objavu ocjenjujemo kao grešku.
Ocjenu “Greška” dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti sa nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utiče na javnost.
