Izgovori za „denacifikaciju“ – Ko drži nacističku zastavu?

3279
izgovori-za-denacifikaciju

Oko rata u Ukrajini se i dalje svakodnevno kreiraju dezinformacije kojima je osnovni cilj dati legitimitet ruskoj agresiji i opravdati namjeru ruskog predsjednika Vladimira Putina za „denacifikaciju” Ukrajine.

Upravo u pokušaju opravdanja invazije, odnosno za „denacifikaciju“ Ukrajine, na jednoj fotografiji koja se širi Facebookom vidi se kolaž dvije fotografije žene za koju se tvrdi da je ista osoba. Na jednoj fotografiji se vidi žena u jednom televizijskom studiju, a na drugoj žena koja drži zastavu sa svastikom, nacističkim simbolom.

U objavi piše:

“Francuski TV kanal je pozvao ženu jednog od boraca Azova da ispriča svoju priču o tome kako je teško njenom suprugu u okruženju u Mariuopolju gdje su stalno pod udarom ruske artiljerije i avijacije. I sve bi to bilo interesantno da Francuzi nisu objavili njenu fotografiju koju je postavila u socijalnim mrežama. Vaša propaganda je mač sa dvije oštrice. ”

Ukoliko prostim pogledom na ove dvije žene nije jasno da se ne radi o istoj osobi, jednostavna internet pretraga to svakako dokazuje.

Na fotografiji sa lijeve strane je Kateryna Prokopenko, koja je tokom gostovanja na francuskom televizijskom kanalu BFM 13. maja 2022, pričala o situaciji svog supruga Denysa Prokopenka, koji se tada nalazio u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, pod napadom ruskih snaga. Fotografija koja je dio kolaža je i nastala screenshotom videa njenog gostovanja.

Google pretraga druge fotografije iz kolaža pokazuje da je na njoj Vita Zaverukha, Ukrajinka koja je javnosti od ranije poznata zbog javnog izražavanja nacističkih ideja, kao i zbog kršenja zakona dok je još bila tinejdžerka. Ona je tada uhapšena zbog sumnje da je učestvovala u pokušaju pljačke benzinske pumpe, u kojoj su ubijena dva policajca.

Ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest. Tu ocjenu dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article