Klimatske promjene i kafa: Ko (ne) želi da nam ograniči omiljeni napitak? 

511

Tokom uživanja u aromatičnom ukusu kafe, vjerovatno niste razmišljali o uticaju na klimatske promjene, a još je manja vjerovatnoća da ste ikada pomisli da će vam zbog njih biti ograničena ili uskraćena degustacija tog napitka. 

E pa upravo to će se dogoditi, ako slušate šta kažu pojedini korisnici Fejsbuka (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12), a krivac je ko drugi do – Svjetski ekonomski forum (SEF). 

“WEF-ovci sada ciljaju da nam uskrate užitak zvani šoljica kafe!? 

Kaže lik da kada pijemo kafu šaljemo CO2 u atmosferu i to na jednu tonu kafe dodamo atmosferi 15-20 tona CO2!? Laž koju nije ni potrebno raskrinkavati… ali uz neizbežno spominjanje kataklizmičnih klimatskih promena i ova nesporna stupidarija dopire do otupelih ganglija gledateljstva koje kao sunđer upija svakakve gluposti plasirane preko mejnstrim medija”, navodi se u jednoj od objava. 

“Sada nam dolaze na kavu! Neće biti sretni dok ne jedemo samo bube i ne pijemo recikliranu toaletnu vodu!”, piše u drugoj. 

Povod za ove tvrdnje je izlaganje švajcarskog bankara Huberta Kelera na panelu u okviru posljednje konferencije SEF-a koja je i ove godine održana u Davosu. 

Međutim, snimak panela u kojem je učestvovao Keler, čiji se isječak manipulativno dijeli na društvenim mrežama, demantuje tu tvrdnju. 

Tačno je da je Keler, inače vodeći partner nezavisne švajcarske bankarske grupe Lombard odier, na panelu SEF-a u januaru ove godine govorio o uticaju kafe na životnu sredinu. 

“Kafa je zaista interesantna jer imate prirodnu dimenziju kafe, a zatim imate i ekonomske aspekte kafe, stranu lanca vrijednosti kafe. Što se tiče prirode, osnovno je da kafa koju svi pijemo emituje između 15 do 20 tona ugljen-dioksida po toni kafe, tako da svi treba da znamo to. Dakle, svaki put kada pijemo kafu, zapravo šaljemo ugljen-dioksid u atmosferu. Drugi razlog je taj što većina plantaža kafe, odnosno većina kafe se proizvodi iz monokulture i takođe je pogođena klimatskim promjenama. Kvalitet ovih prirodnih resursa se prilično brzo pogoršava”, izjavio je Keler na forumu SEF-a u Davosu. 

Međutim, Keler nije poručio da treba ograničiti ljudima konzumaciju kafe, niti je moguće pronaći na sajtu SEF-a neku sličnu objavu ili zaključak, već su se na panelu mogli čuti predlozi poslovanja koji bi bili održiviji i efikasniji sa aspekta očuvanja životne sredine. 

Pojedini strani portali poput The People’s Voice ili regionalnog portala Nulta Tačka iskoristili su snimak i govor Kelera za plasiranje tvrdnje: 

„SEF objavljuje rat kafi: “Ne više od 2 ili 3 šoljice svake godine”. 

Ipak, na osnovu snimka sa panela Svjetskog ekonomskog foruma jasno je da ta organizacija ne namjerava da uskrati ili ograniči konzumaciju kafe. 

Negativni uticaj na životnu sredinu 

Svakako, ovo nije prvi put da se u zajedničkom kontekstu pominju klimatske promjene i kafa, već je to tema o kojoj se u javnosti već govorilo. 

Tačno je da kafa ima sopstveni negativni uticaj na životnu sredinu – u pojedinim državama se zarad širenja plantaža u većem obimu krče šume. Ali posljedice po planetu tu ne staju.  

Za uzgoj kafe su potrebni energija, voda, đubriva, pesticidi i mašine, a samim tim, dolazi do oslobađanja gasova sa efektom staklene bašte.   

Sve manje pogodnog zemljišta, smanjeni prinosi 

Uzimajući u obzir osjetljivost biljke na klimatske promjene, autori nekoliko različitih studija došli su do zaključka da bi već do sredine vijeka uslovi na današnjim plantažama mogli da postanu neadekvatni za kafu. 

Tako se u izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) o bezbjednosti hrane navodi da će se Etiopija oprostiti od petine oblasti u kojima uspijeva kafa ukoliko tamošnja temperatura poraste za 2,4 °C. Projekcije su još sumornije za Nikaragvu: preko 90% pogodnog zemljišta nestalo bi u slučaju da se ova država zagrije za 2,2 °C. 

Uzgoj kafe postaje sve teži zbog klimatskih promjena: sve je manje pogodnog zemljišta, manji su prinosi, sve je više bolesti, navodi se u tekstu DW objavljenom krajem prošle godine. 

Sofi fon Loben sa Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu (PiK) za taj medij kaže da je činjenica da je biljka kafe veoma osjetljiva.  

„Ne voli vrućinu, ne voli previše suvo ili previše vlažno tlo. Potrebni su joj precizno definisani uslovi hladovine i tla bogatog mineralima”, pojašnjava on. 

Već proteklih decenija sve je više klimatskih uslova neprikladnih za kafu, zbog čega je smanjen prinos kafe, pokazalo je istraživanje australijske organizacije CSIRO. Osim toga, postoje studije koje predviđaju da će se do 2050. površine koje su trenutno pogodne za uzgoj kafe smanjiti za više od polovine. Ovo će uticati na mnoge male proizvođače kafe, posebno u Brazilu i Vijetnamu. A te dvije zemlje su trenutno najveći proizvođači kafe na svijetu, dodaje se u tekstu DW. 

Takođe, o ovom problemu izvještavali su brojni svjetski mediji… 

“Sa projekcijama klimatskih promjena koje pokazuju da je vjerovatan nastavak porasta temperatura u tropskim predjelima, smatramo da proizvodnja kafe može očekivati sistemske šokove”, navodi se u jednoj od studija, prenosi Gardijan

Objave sa Fejsbuka ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.  

In this article