Montaže kao provjereno sredstvo kampanje protiv CPC

153

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i njeno sveštenstvo neprestane su mete uvreda, manipulacija i neslanih šala koje se plasiraju na društvenim mrežama, ali nerijetko i na pojedinim portalima u zemlji i regionu.  

Mnogo puta do sada smo ukazali na lažne vijesti, montirane fotografije, manipulativne podatke i ostale načine na koje se ova vjerska zajednica pokušava diskreditovati. 

Od svega navedenog ne razlikuje se mnogo članak Borbe objavljen nedavno, u kojem se CPC naziva sektom. 

„Izgleda ima para za bacanje: Vlada prošle godine dala Miraševoj sekti blizu 60.000 evra“, naslov je teksta koji je podijeljen i na zvaničnoj Fejsbuk stranici ovog medija (arhivirano ovdje). 

Iako se u naslovu fokus stavlja isključivo na sredstva koja su iz budžeta opredijeljena za CPC, riječ je zapravo o izvještaju o finansiranju 11 vjerskih zajednica u Crnoj Gori tokom 2023. godine. 

Taj podatak navodi se i u tekstu Borbe, uz ocjenu da „jedan detalj bode oči“. Naravno, riječ je o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. 

Pored standardnih uvrjedljivih epiteta na račun CPC, u tekstu Borbe uočavamo i fotografiju kojom smo imali priliku da se bavimo i ranije. 

Naime, na njoj se navodno nalaze dva muškarca koje vjenčava poglavar jedne od struja u  CPC Mihailo. 

Da je riječ o fotošopu, ukazali smo još 2021. godine

Tada se povodom sporne fotografije oglasila i CPC na svom Instgaram profilu. 

„Кao što je lažan profil tako je lažna i objava, a i fotografija je proizvod fotomontaže“, poručili su svojevremeno iz ove vjerske zajednice. 

Kada je u pitanju izdvajanje novca iz budžeta za 11 vjerskih zajednica, detalje možemo pogledati u objavi portala Dan

Tu između ostalog uočavamo i podatak da Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crve ubjedljivo prva kada su u pitanju dodijeljena sredstva iz budžeta. 

Ta informacija u tekstu Borbe stavljena je u potpuno drugi plan, a fokus je bio svakako na CPC koja je nazvana sektom, a uz sve to podijeljena je i slika za koju je utvrđeno da je lažna. 

Uzimajući sve u obzir, spornom članku dali smo ocjenu lažna vijest i pristrasno izvještavanje. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. 

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu. 

In this article