Pejsaž sa italijanskog jezera predstavljen kao Rijeka Crnojevića

1250
rijeka-crnojevica

Kulturno – istorijsko naslijeđe Crne Gore, u šta se ubraja i Rijeka Crnojevića, izuzetno je bogato i ono dan danas svjedoči o zaostavštini brojnih generacija države koja iza sebe ima milenijum postojanja.

Uprkos toj činjenici, s vremena na vrijeme na društvenim mrežama uočimo fotografije pojedinih svjetskih znamenitosti koje bivaju lažno pripisane Crnoj Gori.

Takav je primjer fejsbuk post u kojem je podijeljena slika za koju autor tvrdi da je riječ o ljetnjikovcu Svetog Petra Cetinjskog.

Iako zdanje sa fotografije u prvi mah, uglavnom zbog starog mosta, djeluje kao da je Rijeka Crnojevića, zapravo je riječ o utvrđenju koje se nalazi na jezeru Komo koje je smješteno na sjeveru Italije, tačnije u Lombardiji.

Takav zaključak proizilazi iz rezultate pretrage pomenute fotografije.

Naime, Google nam prikazuje istu sliku uz sledeći opis:

Istu fotografiju uočavamo i na jednoj fejsbuk stranici posvećenoj putovanjima, a opis ukazuje da je riječ o jezeru Komo.

Slika se pojavljuje i na zvaničnom Tviter nalogu sajta Italia.it koji promoviše turističku ponudu te zemlje.

„Magičan pogled na Nesso na jezeru Komo. Možete li zamisliti da je ovo mirno selo podijeljeno na dva dijela spektakularnim vodopadom od 200 metara?“, piše u objavi.

Nije lako pouzdano utvrditi kada je ova fotografija nastala, a ono što iz priloženog vidimo jeste da je objavljivana još 2018. godine, što svakako demantuje i tvrdnju da je „jutros fotografisana“.

Rijeka Crnojevića, mjesto nadomak Cetinja koje obiluje kulturno istorijskim spomenicima i danas, čuva uspomenu na kuću Svetog Petra Cetinjskog, međutim ona definitivno nije prikazana u objavi stranice Crnogorski vremeplov, što se da zaključiti na osnovnu do sada iznijetih činjenica.

Iz tog razloga fejsbuk post dobija ocjenu lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article