Varhelji ne zahtijeva vanredne izbore u Crnoj Gori  

944

Zbog nestabilne političke situacije u Crnoj Gori, brojni strani zvaničnici više puta su izražavali zabrinutost i lidere pozivali na razumno djelovanje. Nedavno je to učinio evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, kojem se sada pripisuje “iživljavanje nad Crnom Gorom”.  

Portal IN4S objavio je članak sa naslovom:  

Političko iživljavanje briselskih autokrata ne jenjava: Varhelji zahtijeva vanredne parlamentarne izbore na proljeće

Članak je podijeljen i na njihovoj Facebook stranici, a na toj društvenoj mreži dostupan je i ovdje.   

U tekstu se ističe i da je Varhelji to poručio na sjednici Evropske komisije u Strazburu, i dodaje da bi nakon takvog „nadobudnog iživljavanja“ on „trebalo da propiše još neke recepte, odnosno, ultimatume.“ 

Pretražujući sadržaj Varheljijeve izjave, u kojoj ističe da Crna Gora već tri godine ne napreduje u pristupnom postupku, utvrdili smo da nije tačno da on nešto zahtijeva, što je jasno iz sljedećeg:  

“Sledeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila vezanih za pravnu državu, klaster broj 1. Svaki napredak zavisi od ispunjavanja tih prioriteta. Kada sam dolazio ovamo čuo sam da se parlament navodno složio i da će doći do imenovanja četvoro novih članova Ustavnog suda i nadam se da će to omogućiti sazivanje izbora već ovoga proljeća. Tu bi se trebala izabrati jaka većina u parlamentu. Izbori su potrebni Crnoj Gori i potrebno je da svi stoje iza toga”, kazao je Varhelji. 

Varhelji je to kazao na sjednici EK, odgovarajući na pitanje izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonina Picule, što se može poslušati na linku od 19 minuta, gdje je kompletna izjava.  

Iz priloženog je jasno da Varhelji ne zahtijeva ništa od Crne Gore, već da je kazao šta lideri naše zemlje treba da urade na daljem putu ka Evropskoj Uniji ukoliko žele da zemlja ostvari napredak.  

Zbog toga, ova objava IN4S-a dobija ocjene lažna vijest i klikbejt.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.  

In this article