Informacije vezane za rat u Bosni i Hercegovini i njegove posljedice čest su izvor dezinformacija.
Prošle nedelje širom regiona odjeknula je vijest o rušenju crkve u selu Konjević polju u Bosni i Hercegovini.
Pomenuta crkva nalazila se u dvorištu Fate Orlović, a Evropski sud za ljudska prava je 1. oktobra 2019. godine donio presudu kojom se nalaže da država mora da je ukloni sa tog mjesta.
Ovaj postupak izazvao je gnijev na drugoj strani koja je za kratko vrijeme postala neprijateljski nastrojena prema vlasnici dvorišta iz kojeg je crkva uklonjena.
Sve to motivisalo je pojedine korisnike na fejsbuku da počnu širiti razne informacije o Fati Orlović, a najdalje su otišli oni koji su tvrdili da je preminula.
Na profilu Saše Borojevića koji je od ranije poznat po širenju neistinitog sadržaja objavljena je informacija da je Fata Orlović preminula.
Autor se pozvao na objavu instagram profila „odbranacrkve“ u kojoj je plasirana informacija da je Fata Orlović preminula.
Slične tvrdnje možemo pročitati u još jednom fejsbuk statusu.
Informaciju da je Fata Orlović u bolnici, gdje se liječi zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, prenijeli su brojni mediji, a najnovije vijesti govore upravo suprotno od onoga što možemo vidjeti na fejsbuku.
„Nana Fata Orlović i dalje je hospitalizovana u Univrzitetskom kliničkom centru u Tuzli, ali je u stabilnom zdravstvenom stanju, potvrđeno je za Klix.ba iz te zdravstvene ustanove“, navodi bosanski portal Klix.ba.
Da je zdravstveno stanje Fate Orlović dobro, potvrdila je i njena kćerka u izjavi za Avaz.ba.
Demantovanjem tvrdnji o navodnoj smrti Fate Orlović, bavio se i bosanski portal Raskrinkavanje.ba.
S obzirom da su brojni mediji ovih dana prenijeli informaciju da se Fata Orlović oporavlja i da je njeno zdravstveno stanje dobro, objave sa fejsbuka u kojima se tvrdi da je ona preminula, označavamo kao lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
