Manipulacija studijom za maloljetnike: Makron ne zabranjuje društvene mreže  

179

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron, u januaru je predstavio viziju borbe protiv krajnje desnice, uoči izbora za Evropski parlament. U njoj je, između ostalog, sadržan i set smjernica za maloljetnike.  

Eksperti su sproveli istraživanje koje je naručio Makron, a koje savjetuje ograničenje korišćenja ekrana, telefona i društvenih mreža za mlađe od 18 godina.  

Regionalni mediji su došli do tih informacija i većinu tačno prenijeli. Ali, neki su otišli korak dalje i dali klikbejt naslov: (arhivirano: ovdje) 

U FRANCUSKOJ „SLOBODA I DEMOKRATIJA“: Makron zabranjuje društvene mreže 

U tekstu se, između ostalog, navodi: 

“Želeći da preduzme odlučne korake u ograničavanju njihove izloženosti negativnom uticaju tehnologije, pre svega društvenih mreža, u narednim danima se očekuje da francuska vlada zabrani pristup konvencionalnim društvenim medijima poput TikToka, Instagrama i Snepčeta sve dok navršene 18. godina.” 

Prije svega, Makron ne zabranjuje društvene mreže trenutno nikome, a naročito ne cijeloj francuskoj populaciji, kao što se može shvatiti iz naslova.  

Drugo, teza da se “u narednim danima očekuje da francuska vlada zabrani pristup konvencionalnim društvenim medijima poput TikToka, Instagrama i Snepčeta sve dok navršene 18. godina” ne stoji.  

Cijeli tekst zasniva se na tekstu Guardian-a, koji prenosi:  

“Francuski predsjednik je zatražio od naučnika i stručnjaka da predlože smjernice za korišćenje ekrana za djecu kako bi Francuska preduzela korake bez presedana na ograničavanju njihove izloženosti. Nejasno je kako bi vlada sada mogla da postupi nakon objavljivanja izvještaja. Makron je u januaru rekao: „Možda će biti zabrana, možda će biti ograničenja.” 

Dakle, nema potvrde da će se odmah krenuti sa restriktivnim mjerama.  

Rojters dodaje da ne postoji vremenski okvir za novu legislativu, te da je nejasno do koje mjere će se preporuke eksperata uvažiti. 

Le Monde piše da je ekspertska studija na 150 strana naslovljena “U potrazi za izgubljenim vremenom”. Tim od 10 eksperata obrađivao je naučnu literaturu, razgovarao sa oko 100 specijalista i 150 mladih ljudi. 

U nalazima se navodi da djeci ne bi trebalo dozvoliti da posjeduju telefon – do jedanaeste godine, da koriste mobilne telefone sa pristupom internetu do trinaeste, kao i da im ne bi trebalo dozvoliti da koriste društvene mreže kao što su TikTok, Instagram i Snapchat prije osamnaeste

Dalje se navodi da djeci ispod tri godine ne bi trebalo dozvoliti izloženost bilo kakvim ekranima, pa čak ni televizoru, kao i da bi djeci do šeste godine pristup ekranima trebalo da bude “strogo ograničen”.  

U tekstu Guardian-a dalje se navodi:  

“U snažnom izvještaju se navodi da djeca moraju da budu zaštićena od profitom vođene tehnološke industrije i njene strategije “osvajanja dječije pažnje uz korišćenje svih oblika kognitivne pristrasnosti, kako bi se djeca zaključala za svoje ekrane, kontrolisala, ponovo angažovala i monetizovala”.  

Djeca postaju „roba“ na ovom novom tehnološkom tržištu, navodi se u izvještaju i dodaje: „Želimo da [industrija] zna da smo vidjeli šta rade i nećemo im dozvoliti da se izvuku.” 

Izvještaj kaže i da se previše vremena pokraj ekrana može odraziti na san djece, da utiče na gojaznost, te da društvene mreže mogu uvećati opasnost od anksioznosti i depresije. 

Poenta cijele priče je, dakle, da se djeca zaštite od negativnih uticaja tehnologije i društvenih mreža.  

Makronovo “možda će biti zabrana, možda će biti ograničenja” iz januara možda djeluje prenaglo, ali za sada nema nikakvih najava kako bi potezi njegove vlade, a na osnovu izvještaja, mogli izgledati.  

Zbog svega navedenog, ova objava dobija ocjene – manipulisanje činjenicama i klikbejt. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.  

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti. 

In this article