Odlazeći premijer Holandije, Mark Rute, boravio je u Turskoj kako bi osigurao još jedan glas za svoju kandidaturu za novog šefa NATO-a. Aktuelni generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg, takođe se bliži kraju mandata koji je produžavan, a kako stvari sad stoje – Rute ima dobre izglede da ga naslijedi.  

Ruteova posjeta Turskoj prošla je i u znaku male neprijatnosti, koja se brzo proširila društvenim mrežama. U jednom postu se kaže: (arhivirano: ovdje

„Neću se rukovati s vama“: Erdogan je izbegao rukovanje sa holandskim premijerom Markom Ruteom 

U drugoj objavi, koju prati snimak na kojem se može vidjeti kako Rute pruža ruku, a Erdogan ne uzraća, već izbjegava rukovanje, još se dodaje: (arhivirano: ovdje

“Ru(kuju) se ru(kuju) oni koji putuju….” 
P.s.Erdogan je izbegao rukovanje sa holandskim premijerom Markom Ruteom… 
Rute je bio u poseti Turskoj u nadi da će dobiti podršku u svojoj kandidaturi za najviši položaj u NATO-u, izvestio je Vašington post. 
Erdoganov blagoslov se očigledno nije ostvario… 

I zaista, neprijatna situacija se jeste dogodila. Rute je ustao, krenuo da se rukuje sa turskim liderom, ali Erdogan nije odmah uzvratio, već je gestikulirao da pređu sa prednje strane stola, na poziciju za fotografisanje, nakon čega je prvi pružio ruku premijeru Holandije. 

Na dužem snimku koji je dostupan na Jutjubu jasno se vidi da su se rukovali i to nekoliko puta. 

Takođe, narativi da Rute nije dobio blagoslov, a što neki korisnici društvenih mreža čitaju iz propalog rukovanja, nijesu tačni. Radio Slobodna Evropa objavio je tekst pod naslovom:  

Turska će izraziti podršku Ruteu za šefa NATO-a 

U tekstu se, između ostalog, navodi:  

“Turska je poručila svojim saveznicima u NATO-u da će Ankara podržati kandidaturu odlazećeg holandskog premijera Marka Rutea (Rutte) za mesto generalnog sekretara NATO-a, prenela je 29. aprila agencija Asošijeted pres (AP) pozivajući se na izjavu visokog turskog zvaničnika.” 

Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – manipulacija činjenicama.  

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article