I gotovo nakon tri decenije od genocida u Srebrenici, na Balkanu se i dalje, uprkos odlukama međunarodnih sudova, genocid negira ili relativizuje. Tema se često zloupotrebljava u političke svrhe, gdje se nerijetko manipuliše sa izjavama pojedinaca.
Na Fejsbuk mim stranici „Prijatni/ građanski aktivista/ psalam 115“ objavljeno je:
U nastavku se navodi kako zapad ne želi pomirenje, te da im je u interesu „da čitava Evropa bukti u ratovima“. Status, gdje se ne navodi originalna izjava šefa delegacije, kao ni njegovo ime, ima gotovo 200 lajkova.
Na izjavu šefa delegacije EU u BIH je, na sličan način, reagovala premijerka Srbije, Ana Brnabić. Ona je na Tviteru poručila da je ta izjava zastrašujuća, te da se nada da je riječ o grešci.
Šta je zapravo poručio šef delegacije EU u BiH?
Šef delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Johan Satler na blogu 12. jula je objavio stav o Srebrenici povodom godišnjice od tog zločina, čijem je obilježavanju u Potočarima i prisustvovao. U njemu je, između ostalog, naveo:
Satler u nastavku ističe i da izostanak istinskog pomirenja i dalje nanosi bol i stvara plodno tlo za politiku koja državu drži zarobljenu u vremenu, te da je previše onih koji biraju put eskalacije, umjesto smirivanja tenzija.
To sve jasno ukazuje da nije tačna tvrdnja da je Satler kazao da bi „pomirenje između Srba i muslimana bilo uvreda za žrtve“.
Satler zapravo govori o težini tog zločina koji se dogodio 1995. godine, gdje se gotovo tri decenije kasnije i dalje sahranjuju ostaci žrtava. On je, govoreći o bolu ljudi čiji su članovi porodice žrtve tog strašnog masakra, pojasnio da je razumljivo da ne mogu da oproste genocid, kao i da je bez pravde, punog poštovanja i priznanja zločina, žrtava i ljudskih gubitaka, istinsko pomirenje nemoguće. Uputio je i poruku liderima država regiona da moraju da odaju počast žrtvama i prihvate i promovišu pomirenje.
Zbog svega toga, ovoj objavi dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
