Iznošenjem neutemeljenih i pristrasnih ocjena, selektivnim prikazivanjem činjenica ili emocionalnim načinom pisanja mediji često manipulišu konzumentima medijskog sadržaja na način što ih navode na pogrešne zaključke koji odgovaraju preferiranom narativu koji se plasira putem odgovarajuće novinarske forme.
Jedan od takvih primjera je tekst koji je 11. oktobra objavio portal Naša borba sa naslovom
Objava ovog portala podijeljena je i na njihovoj Facebook stranici, kao i grupi „Deca bez maski, vakcina, testa. (Co-vi-d.19 je prevara).
U tekstu se navodi:
Svjedoci smo da nas pojedini mediji, kao i dio korisnika društvenih mreža „bombarduju“ neistinitim objavama koje zagovaraju da maske ne treba nositi jer navodno sprečavaju udisanje kiseonika i dovode do hipoksije (manjka kiseonika u organizmu), do hiperkapnije (povećanja količine ugljen dioksija u krvotoku), pa čak i do smrtnih slučajeva.
Mišljenje da je nošenje medicinskih maski jedna od preventivnih mjera u cilju suzbijanja širenja epidemije Covid-19 već mjesecima zagovaraju zdravstvene vlasti kako na svjetskom, tako i na nacionalnom nivou.
I iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore upozoravaju da sama upotreba maske nije dovoljna da bi se obezbjedio odgovarajući nivo zaštite te samim tim treba usvojiti i druge relevantne mjere, kao što su higijena ruku i ostale mjere za sprječavanje i suzbijanje interhumanog prenosa infekcije.
Tvrdnjama da su zaštitne maske štetne po građane, odnosno da izazivaju hiperkarniju, odnosno vraćanje ugljen-monoksida u krv i acidozu, bavili smo se i ranije.
SZO navodi da ne može doći do trovanja ugljen-dioksidom, kao ni do udisanja manjka kiseonika ako pravilno nosite medicinsku masku.
I brojni stručnjaci su negirali da postoji opasnost od maski za opštu populaciju, ako se koriste kako treba. Jedini izuzetak su ljudi sa teškim stanjem koje je posljedica hroničnih bolesti ili djeca (mlađa pd dvije godine) i oni mogu biti ugroženi nošenjem maski, a zdravstvene vlasti su ove rizike već uzele u obzir.
O značaju nošenja maski, ali i o tome na kakve je reakcije u javnosti naišao ovaj dio zaštitne opreme danas, kao i kroz istoriju i pandemije koje su se dogodile, u okviru inicijative „EDUKORONA“ za IJZCG govorila je prof. dr sc. Andrea Vranić, vanredna profesorica na katedri za eksperimentalnu psihologiju zagrebačkog sveučilišta.
Ona se posebno osvrnula na razloge zbog kojih određeni broj ljudi odbija prihvatanje ove mjere, povezujući ih u nekom procentu i sa tzv. “mračnom trijadom”, psihološkom odrednicom za osobe koje su posebno narcisiodne, neosjetljive ka drugima i manipulativne.
Dakle, iznošenjem provjerenih informacija dokazali smo da nošenje maski ne može izazvati respiratorne probleme, te stoga ne može doći do “manjka kiseonika u mozgu”, niti do “odumiranja neurona”, a posebno su neutemeljene i apsurdne optužbe da može uticati na smanjivanje inteligencije kod ljudi.
U tekstu portala Naša borba na senzacionalistički način iznose se i tvrdnje da je krajnji cilj nošenja maski “potčinjavanje, stvaranje poslušnosti, ponižavanje”, da “vlastitu djecu izručujemo na milost i nemilost zlom sistemu, a da je cijena mentalni slom generacija djece, ugrožavanje njihovog fizičkog i psihičkog zdravlja, onemogućavanje zdravog odrastanja…“
Riječ je o ocjenama autora teksta (ili više njih) koje ni na koji način nijesu dokazane, a kose se sa mišljenjima svih relevantnih zdravstvenih institucija, kao i priznatih ljekara, naučnika, istraživača…
Analizirani tekst ocjenjujemo kao Klikbejt.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
Takođe, ova objava dobija i ocjenu teorija zavjere zbog iznošenja neutemeljenih tvrdnji o štetnosti zaštitinih maski, njihovoj namjeni i krajnjem cilju.
Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
Nasa borba: Teorija zavjere,Klikbejt
