Nenaoružani vojnici u Australiji kontrolišu samo da li je dobro “zaključano”

993

Kada je koronavirus u pitanju medicinska struka često ističe,  da najveći problem,  izaziva njegovo brzo širenje. Oni koji se bave faktčekingom reći će vam da se od samog koronavirusa,  brže šire,  jedino neistine o koronavirusu.  

Na Fejsbuku je podijeljena objava  kojom se tvrdi sljedeće: 

Izgleda da je vojska u gradovima u Australiji,  izvedena, pod izgovorom mera protiv kovidazapravoizvedena kao preventiva protiv eventualnih nemira zbog odluke vlasti da testiraju Moderninu vakcinu na deci starijoj od 6 meseci 

Sporni status podijeljen je 11. avgusta, iako se desetak dana ranije na BBC-u moglo pročitati, da je  Australija  poslala na  stotine vojnika u Sidnej kako bi,  pomogli  pri sprovođenju mjera zaključavanja.  

U članku koji je objavljen 30. Jula je pojašnjeno I da je pojava delta soja, u junu,  dovela do infekcije  skoro tri hiljade ljudi, a preminulo je devet pacijenata.  

Takođe navedeno je i da će vojnici proći određenu obuku, prije nego što formiraju patrole koje ne nose oružje.  

Zaključavanjem u Sidneju – koje će trajati  najmanje do 28. avgusta – građanima se zabranjuje  da napuštaju svoje domove, osim u hitnim slučajevima ili kada je u pitanju kupovina namirnica. 

Planirano je da vojnici pomažu policiji, kako bi se na najugroženijim područjima kvalitetno kontrolisalo sprovođenje novih mjera, a u fokusu će biti nadzor ograničenja putovanja, koje je dozvoljeno u krugu od samo 10 km od mjesta stanovanja.  

Podsjetimo u Australiji je stopa vakcinisanih na zabrinjavajućem nivou, jer je vakcinu primilo svega 17 odsto odraslih.  

Izlazak vojske na ulice pokrenuo je različite dezinformacije, pa se tvrdilo  i da vojnici od vrata do vrata traže antivaksere, što je provjerom razobličio USA Today koji je takođe objavio da je vojska prisutna kako bi pomogla zaključavanje.  

Ovoj objavi dajemo ocjenu Dezinformacija.  

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.