Iako je od početka vakcinacije protiv virusa COVID-19 prošlo skoro dvije godine, ovaj proces i dalje služi kao povod za nastanak i širenje dezinformacija i lažnih vijesti.
Na društvenim mreža pojavio se video snimak na kojem je prikazan špric koji se koristi za vakcinaciju, a zbog posebnog dizajna, korisnici drušvenih mreža su iznijeli tvrdnje da je u pitanju „lažni“ špric, te da je proces vakcinacije fingiran.
Informacija o lažnim špricevima i vakcinaciji dijeli se u virtuelnom prostoru gotovo od početka imunizacije. Prilog BBC News, objavljen u decembru 2021., tada je bio povod za otvaranje diskusije u javnosti o spornim špricevima, o čemu su pisali regionalni i svjetski mediji. Nije izostala ni reakcija korisnika društvenih mreža na video u kojem je prikazana vakcinacija ljudi uz komentare sljedeće sadržine:
Takođe, Rojters je analizirao medijske objave o špricevima kod kojih igla „nestaje“, dokazavši neistinost takvih tvrdnji, a posljednja objava koja insinuira da špric nije pravi podijenjena je na Fejsbuku 24. jula, uz propratni tekst:
Zajedničko zagovaraocima tvrdnje da su špricevi „lažni“ jeste stav da je posrijedi igra zavjere koju orkestriraju političari, visoki zvaničnici i vlade.
U datim medijskim objavama izostaje objašnjenje na koji način su dati špricevi patentirani. Naime, nakon što se pritisne klip i isporuči doza lijeka ili u ovom slučaju vakcine, igla se automatski uvlači u špric, dok je još u tijelu pacijenta. Ovako dizajnirani špricevi suzbijaju mogućnost ponovne upotrebe šprica, te osiguravaju bezbjednije odlaganje medicinskog infektivnog otpada.
Ovaj model šprica nije novina u medicini. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2015. godine dala preporuku o što urgentnijem usvajanjem i primjeni novog modela špriceva.
Direktor odjeljenja SZO za HIV/AIDS, dr Gotfrid Hirnšal, objasnio je tada da se špricevi tako dizjaniraju sa funkcijom zaštite zdravstvenih radnika od povreda i infekcija koje su rezultat toga.
Dodatno, moguće je pogledati u video sadržaju kako funkcionišu špricevi VanishPoint, koji se smatraju standardom kad su u pitanju modeli „pametnih“ špriceva. Ova tvrdnja jedna je od mnogih koje je tim portala Raskrinkavanje.me opovrgao i demantovao, a koje su se ticale pandemije COVID-19.
S obzirom na predstavljene činjenice, objavu smo ocijenili kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
