Kao što se očekivalo, proces vakcinacije protiv koronavirusa prati veliki broj dezinformacija i lažnih vijesti. Prednjače one objavljenje na društvenim mrežama, koje su pogodno tlo za njihovo širenje pogotovo ukoliko se radi o istom govornom području, pa nerijetko ove objave stignu do velikog broja korisnika.
Na zvaničnom sajtu hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) redovno se ažuriraju podaci o svim primljenim prijavama sumnji na nuspojave vakcina protiv COVID-19.
Prema trenutno dostupnim podacima ukupan broj prijava sumnji na nuspojave vakcinacije iznosi 1862, a HALMED do sada nije primio nijednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s vakcinacijom.
Među prijavama sumnji na nuspojave do sada ocijenjenima na sastancima Stručne grupe HALMED-a i HZJZ-a, udio prijavljenih nuspojava koje nijesu ozbiljne iznosi 86 odsto, dok je 14 odsto prijavljenih nuspojava ocijenjeno ozbiljnima.
Izvor: www.halmed.hr
Navode i da je, na nivou Evropske unije Odbor za ocjenu rizika na području farmakovigilancije pri Evropskoj agenciji za ljekove, na temelju do sad ocijenjenih slučajeva fatalnog ishoda kod osoba bilo koje dobi nakon vakcinisanja zaključio da podaci nijesu pokazali povezanost s vakcinacijom.
Vakcinacija protiv koronavirusa u Hrvatskoj je počela još 27. decembra, kada je, prema podacima hrvatskog Fonda za javno zdravstvo, prvu vakcinu primila 81-godišnja Branka Aničić.
U ovoj zemlji je do sada vakcinisano više od 250 hiljada ljudi. U protekih 24 sata preminulo je 13 osoba, a od početka pandemije ukupno 5.786 osoba.
Naš tim se i ranije bavio tvrdnjama o navodnoj povezanosti smrtnih slučajeva sa vakcinacijom u Hrvatskoj, a analize su dostupne ovdje, ovdje, ovdje…
Dakle, zbog tvrdnje da je u Hrvatskoj od posljedica vakcinacije preminulo čak 1686 ljudi, uprkos tome što postoje relevantni dokazi koji to demantuju, ovu objavu ocijenili smo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
