Kult ličnosti Vladimira Putina izuzetno je snažan na Balkanu.
Zaljubljenici u ruskog predsjednika na društvenim mrežama često dijele njegove izjave, interpretirajući ih na način koji podupire tezu o njegovoj enormnoj moći.

Tako nerijetko imamo priliku i da vidimo da se Putinu pripisuju lažni citati.

Jedan takav primjer stiže nam sa Fejsbuka, u vidu objave u kojoj je priložena fotografija sa citatom Putina.

Kao što je i pomenuto u dijelu Fejsbuk posta, radi se o brisanju kanala ruskog Russia Today-a (RT) sa Youtube-a.

Naime, Youtube je saopštio da je nedavno ukazao RT-u na njemačkom da taj medij krši pravila platforme u vezi sa dezinformacijama o virusu korona. Tada je stanici bilo privremeno zabranjeno da postavlja video-snimke na YouTube.

Na ovakvu odluku YouTube-a brzo je reagovala Moskva, nazivajući je kršenjem ruskog zakona i cenzurom.

O mogućim kontramjerama Rusije na zabranu sadržaja RT-a, pisao je i britanski Guardian.

O ovoj temi pisali su brojni svjetski mediji, nagovještavajući da postoji realna mogućnost da Rusija uzvrati udarac time što će ograničiti YouTube u toj zemlji.

Ukidanje sadržaja RT-a na njemačkom sa YouTube-a događaj je o kojem su krajem septembra pisali mediji širom planete. Ono što smo imali priliku da vidimo jeste da Rusija nije zadovoljna takvom odlukom i da je njena poruka će Moskva možda uzvratiti time što će djelimično ili potpuno ograničiti YouTube platformu u toj zemlji.

Ipak, činjenice nam govore jedno, da cijelu situaciju nije komentarisao lično Vladimir Putin, jer za to ne postoji bilo kakav dokaz. S toga njegova navodna izjava u kojoj tvrdi da će ukoliko YT ne vrati kanale „Rusija obrisati YouTube“ još jedna je manipulacija kojom se opšti stav Rusije po ovom pitanju „prepakovao“ u senzacionalistički citat koji je pripisan upravo Putinu.

Imajući sve to u vidu, objavu sa Fejsbuka ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.