U zaprašivanju krpelja nema skrivenog plana

973

Teoretičari zavjere, među brojnim teorijama koje šire, čini se, imaju omiljenu – onu o zaprašivanju stanovništva.

Tako se redovne aktivnosti gradskih službi koje zaprašuju komarce i druge parazite često predstavljaju kao trovanje građana.

Jedan takav primjer ovih dana se dijeli na Fejsbuku.

„Jutros s posla u kolima radio kažu „danas će zaprašivati sve parkove u Beogradu protiv krpelja“… Ne bi bilo loše presretati gamad koja prska i pitati ih kakvim otrovom truju“, status je sa Fejsbuka koji se dijeli a koji prati komentar: „Krpelji u novembru?!“.

Kada i čime se prskaju krpelji je vrlo lako provjeriti.

Krpelji se najčešće zaprašuju Permetrinom i Talstarom.

Na sajtu američkog Nacionalnog informativnog centra za pesticide navodi se da je permetrin insekticid iz porodice piretroida, odnosno sintetičkih hemikalija koje djeluju kao prirodni ekstrakt cvijeta – hrizanteme, te da se on može koristiti i za zaprašivanje komaraca, da se njime mogu zaprašivati i usjevi, travnjaci, stoka, ljubimci, pa čak i restorani.

Talstar je baziran na vodi, ne sadrži ništa što oštećuje biljke i izaziva iritacije kod ljudi.

Kada je u pitanju period godine za zaprašivanje krpelja, arobrist, odnosno stručnjak za agrokulturu, Rolf Brant, kaže da je najbolje doba za prskanje ovih parazita upravo početak jeseni kada su, kako kaže, krpelji najaktivniji.

„Manje odraslih krpelja tokom zime znači manje beba krpelja u proljeće“, objašnjava on.

Dakle, zaprašivanje se vrši i u proljeće i u jesen, tako da nema ništa čudno u tome što se krpelji zaprašuju u ovo doba godine.

Ova objava dobija ocjenu teorija zavjere.

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.