Satanizam i portret kralja Čarlsa: Kad umjetnost inspiriše teoretičare zavjere

207

Prvi zvanični portret kralja Čarlsa trećeg otkriven je u Bakingemskoj palati. Jarko crveni portret, u kojem se kralj stapa sa bojama, dok drži mač u ruci, a leptir mu slijeće na rame, odmah je podijelio javnost.  

Naravno, portret je vrlo brzo pronašao put i do društvenih mreža na našem govornom području, a razne teorije su odmah počele da kolaju. U jednom videu, koji je zapravo kolaž uz naraciju se preispituje šta sve portret simbolizuje: (1, 2, 3) (arhivirano: 1, 2, 3

“U Bakingemskoj palači objavljen je neobičan portret kralja Čarlsa i internet je u sekundi izgorio od silnih teorija zavjere. Pogledajte ovu sliku. Da li vam se nešto čini čudno na ovom portretu. Ranije smo već vidjeli ovakav tip odjeće na nekim sličnim ljudima. A, ljudi govore da su vidjeli neku čudnu sliku u slici. O čemu se zapravo tu radi? Mnogi komentiraju da je ovo satanistička slika i da slika izgleda kao da je oblivena krvlju naroda koje je britansko carstvo orobilo i opljačkalo. Zašto je princ Čarls zahtijevao baš ovakvu sliku u krvavoj boji? Ova čudna slika dolazi upravo u vrijeme kada je Čarls objavio da je teško bolestan i sada internet zapravo gori od svih tih silnih teorija zavjere.” 

Iako autor pominje da se radi o teorijama zavjere, od njih se ne ograđuje, već ih ohrabruje i nudi par pogrešnih informacija, poput one da je kralj zahtijevao sliku u krvavoj boji. 

Jednu od objava prati opis:  

Satanizam  

Internet je “poludio” jer se rotiranjem portreta i sastavljanjem sa originalnim zaista nazire neka čudna figura, pa je satanistička simbolika bila prvi logičan izbor za neke korisnike društvenih mreža. 

U tom zapažanju nema ništa sporno.  

Sporno je, međutim, što se dominantna crvena boja dovodi u vezu sa raznim stvarima. Prije svega, u videu se govori o tome da smo već imali priliku da vidimo neke ljude obučene u sličnu paletu. Govori se o premijerima Velike Britanije i Kanade, Rišiju Sunaku i Džastinu Trudou, kao i čuvenoj meti dezinformatora, prvom čovjeku Svjetskog ekonomskog foruma, Klausu Švabu. Njih trojica fotografisali su se na samitu G20 na Baliju prije dvije godine u tradicionalnoj indonežanskoj košulji, takođe crvenkastih nota.  

Kralj u portretu nije obučen u ništa slično, već u crvenu uniformu Velške garde. BBC piše:  

“Kralj je postao pukovnik velške garde 1975. Na slici, crvena uniforma blijedi u crvenu pozadinu, dovodeći kraljevo lice do još većeg izražaja.” 

I, na kraju krajeva, kakve veze to dvoje ima? 

Vizija Džonatana Jeoa 

Džonatan Jeo, popularan među popularnima, već je radio sa bivšim britanskim premijerom, Tonijem Blerom, čuvenim prirodnjakom ser Dejvidom Atenborouom, glumicom Nikol Kidman itd. Ovoga puta pripala mu je čast da radi sa kraljem. Doduše, vidjeli su se svega četiri puta, a rad je dopunjavao preko fotografija i crteža. 

Da li je Jeo koketirao sa satanizmom i krvlju britanskih kolonija, kao što se tvrdi po internetu? Odgovor je moguće pronaći na njegovom sajtu, gdje se objašnjava inspiracija:  

“Na portretu, Kraljeve vojne regalije suptilno blijede u pozadini, što predstavlja primjer Džonatanovog prepoznatljivog slikarskog stila gdje on stavlja veći naglasak na hvatanje karaktera i suštine svojih subjekata umjesto na repliciranje njihovog doslovnog izgleda.  

„Kao umjetnik portreta, dobijate ovu jedinstvenu priliku da provedete vrijeme i upoznate temu, tako da sam želio da smanjim vizuelne smetnje i omogućim ljudima da se povežu sa ljudskim bićem ispod“, kaže Jeo, a u daljem tekstu se navodi: 

Živa boja glazura u pozadini odslikava jarko crvenu tuniku uniforme, ne samo što rezonuje sa kraljevskim nasljeđem koje se nalazi na mnogim istorijskim portretima, već i unosi dinamičan, savremeni potres u žanr svojom ujednačeno snažnom nijansom / pružajući moderan kontrast sa tradicionalnijim prikazima. Leptir koji se približava ramenu kralja Čarlsa na portretu dodaje sloj dubine naracije, simbolizujući i njegovo poznato zalaganje za ekološke ciljeve i njegovu ličnu transformaciju. Vjeruje se da je leptir Monarh dobio ime po engleskom kralju (Vilijamu od Orandža) zbog svoje karakteristične boje i ova migratorna vrsta je već jedna od najugroženijih usljed klimatskih promjena zbog promjena proljećnih temperatura.  

Džonatan Jeo objašnjava: „Primarno simbol ljepote i nesigurnosti prirode, on naglašava ciljeve životne sredine koje je kralj zastupao veći dio svog života i svakako mnogo prije nego što je postala glavna tema, ali takođe služi i kompozicionoj svrsi, pružajući vizuelni u suprotnosti sa vojničkom čeličnošću uniforme i mača, u kontekstu istorije umjetnosti, leptir je često simbol metamorfoze i preporoda, a samim tim i paralela sa kraljevom tranzicijom od princa do monarha u periodu kada je portret nastao.” 

Na sve ovo, jedan od istoričara umjetnosti, Ričard Moris, dodao je:  

“Zaista mi se dopada portret kralja Čarlsa, Džonatana Jeoa – umjetnika koji je najzanimljiviji za pomalo oštre, ali ubjedljivo prepoznatljive savremene portrete; prije fotografije, da bi veliki slikar uhvatio vaš pravi izgled, prihvatili ste otkrivanje svojih mana i vaše smrtnosti. To je ono što je Jeo uhvatio ovdje.” 

Stručna kritika, dakle, vidi nešto u portretu, što svakako nijesu krv i đavolji simboli.  

Ovo nije prvi put da se takozvani “satanizam” provlači kroz tekstove Raskrinkavanja. Do sada smo pisali o moru raznih narativa, kojima se svi i sve pokušavaju dovesti u vezu sa đavolom.  

Kako tada, tako i ovog puta, sporne objave dobijaju ocjenu – teorija zavjere.  

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza. 

In this article