Politička scena u Crnoj Gori i dešavanja na njoj inspiracija su brojnim korisnicima društvenih mreža da iznose stavove, kritikuju i napadaju političke neistomišljenike, ali svakako, inspiracija je i onima koji društvene mreže koriste za plasiranje dezinformacija.
Od momenta potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) neizvjesna je budućnost Vlade Crne Gore jer su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Socijaldemokratske partije (SDP), Liberalne partije (LP), Socijaldemokrata (SD) i Demokratske unije Albanaca podnijeli Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Ovaj slijed događaja doveo je do brojnih spekulacija o budućnosti crnogorske Vlade a mnogi pogledi uprti su u Demokratsku Crnu Goru, partiju koja nije podržala aktuelnu Vladu i čiju odluku o tome kako će glasati kada na red dođe Inicijativa za izglasavanje nepovjerenja iščekuju brojni građani i političari.
U nizu spekulacija uvijek mjesta ima i za dezinformacije.
Tako se na Fejsbuku dijeli fotografija premijera i predsjednika Građanskog pokreta URA, Dritana Abazovića, i predsjednika Demokrata Alekse Bečića uz tvrdnju:
Prvo, netačno je da je DPS u Vladi. DPS je podržao Vladu Dritana Abazovića ali u njoj nije dobio nijedan resor. Tako da DPS ne može „letjeti iz Vlade“ kad već nije u Vladi već ju je samo podržao i postao dio nove parlamentarne većine ali ne i izvršne vlasti.
Takođe, fotografija kojom se „potkrepljuje“ tvrdnja o „pomirenju“ i „izbacivanju“ DPS-a i SDP-a iz Vlade nije aktuelna.
Ta fotografija je još iz 2018. godine kada su URA i Demokrate bili u koaliciji nazvanoj „Ljudi za 21. vijek“.
Takođe, generalni sekretar Demokrata, Boris Bogdanović, u intervjuu za Vijesti, 8. avgusta, saopštio je da „postoji mnogo razloga da ta partija 19. avgusta u parlamentu glasa za rušenje Vlade Dritana Abazovića“. Što je još bitnije, rekao je da odluka kako će glasati još uvijek nije donešena.
Zbog svega navedenog, objavu stranice Vijesti iz Crne Gore ocijenilo smo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
